Nastavak suđenja Slavici

Suđenje za Kornate: 'Eruptivni požar mogao je inicirati tragediju, no glavni uzrok je plinska smjesa'

Slika nije dostupna
Na Županijskome sudu u Zadru nastavljeno je suđenje bivšem šibensko-kninskom županijskom vatrogasnom zapovjedniku Draženu Slavici zbog propusta u kornatskoj tragediji 2007. godine u kojoj je stradalo 12 vatrogasaca.

Na klupu za svjedoke danas je sjela Marija Pandža, koja se uključila u tim vještaka 2008. Ispričala je kako je na mjestu tragedije vegetacija bila suha i bujna uz mrtvu organsku tvar tj. travu.

>> Suđenje Slavici: 'Nisam vidio Pilatus!'

Dodala je kako je uzorke uzela s otoka Murtera koji je sličan Kornatu jer je na Kornatu nakon požara došlo do promjene vegetacije. Nije uzimala vegetaciju s ostatka Kornata jer ona ne odgovara onoj koja je u uvali Šipnat, gdje je bilo mjesto tragedije.

Vještakinja Pandža kaže da se ne slaže s multidisciplinarnom ekipom dr. Željka Španjola jer je ekipa navela vrste vegetacije kojih na Kornatima uopće nema. Kao primjer rekla je činjenicu da je navedena drvenasta vegetacija koja zauzima 35 - 45 posto površine.

Prema njezinom mišljenju, udio drvenaste vegetacije je samo 2 do 3 posto, pa zato nije bila velika opasnost od gorenja. '50 posto je bio kamen, a sve je bilo prekriveno biljkom mogorus', rekla je vještakinja Pandža.

Odvjetnik oštećenih Maro Mihočević uložio je prigovor na način zapisivanja u zapisnik.

Vještakinja je izjavila da mrtva tvar na Kornatu nije gorjela preko 20 godina pa se nagomilala. Otac poginulog vatrogasca Igor Marinović pitao je vještakinju je li trava stvorila plinove da može nastati eksplozija plinske smjese.

Pandža je odgovorila da kadulja proizvodi lako hlapljive tvari koje  su teže od zraka. Zastupnik optužbe Branko Ivić rekao je da je nehomogena plinska smjesa gomilala od vrulja prema Šipnatu, te je dodao da je vještakinja Pandža proučavala vegetaciju samo sa Šipnata. Vještakinja je na to odgovorila da posvuda prevladava biljka mogoruš.

Drugi svjedok danas je bio Miodrag Drakulić,  vještak za termodinamiku, a zadužen za kinetiku i dinamiku širenja požara, ujedno i voditelj tima vještaka.

Rekao je kako su svi dali jednoglasno mišljenje. Slaže se s onim što je ranije rekao Ivić, da je izgaranje od vrulja do Velog vrha bilo presudno za stvaranje nehomogene plinske smjese. Kaže da eruptivni požar ne daje niz odgovora na njihova pitanja.

'Kratkotrajno izloženi ekstremno visokim temperaturama'

'Eruptivni požar vezan je prvenstveno za požare šuma', rekao je Drakulić i dodao da su ga eliminirali kao primarni uzrok tragedije. Naglasio je da su vatrogasci bili kratkotrajno izloženi ekstremno visokim temperatura.

'Prilikom izgaranja nehomogene plinske smjese dolazi do ekspanzije plinova koji povećavaju volumen do 10 puta', izjavio je Miodrag Drakulić i rekao kako su vatrogasci morali osjetiti naglu promjenu strujanja.

'Vrući zrak mogao je subjektivno dati osjećaj promjene smjera', rekao je Drakulić i dodao kako je eruptivni požar mogao inicirati tragediju, no glavi je uzrok, kaže, plinska smjesa. Rekao je kako je jedan stradali vatrogasac bio skroz na zaravni. 'U tim uvjetima gotovo ravne površine s kamenjem, teško se to može držati eruptivnim požarom', rekao je Drakulić.

Izjavio je kako su eliminirali teze eruptivnog požara i ispuštanja kerozina iz helikoptera. 'Teorija plinske smjese upotpunila je sliku', rekao je.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook