Jadran se prži na visokim temperaturama, hitne službe pod pritiskom: "Poneki izgube svijest..."

Ekstremno visoke temperature zahvatile su Jadran. Državni hidro-meteorološki zavod izdao je crveni meteoalarm za cijelu obalu.

Hitne službe su pod pritiskom zbog ekstremnih vrućina, posebno na krajnjem jugu, u Dubrovniku, gdje se temperature penju do 35 stupnjeva. Službe hitne medicinske pomoći rade bez prestanka, a dodatan pritisak stvaraju i turisti koji ne odustaju od razgledavanja povijesnih znamenitosti ni po najvećem suncu.

Na pitanje novinarke Dnevnika Nove TV Ane Vela zašto razgledavaju u podne unatoč vrućinama te jesu li razmišljali o promjeni plana, Mikalis iz Latvije odgovorio je: "Ne, ovdje smo od osam ujutro i osjećamo se dobro, veoma dobro."

"Jako je vruće, ali isplatilo se. Lijepo je, ali stvarno je jako vruće. Pijemo vodu i sklonimo se u hlad", kaže Lucile iz Francuske.

"Krenuli smo u deset, a evo sad smo sišli. Pa stali smo na piće, lijepo je svašta se ima vidjeti pogled odličan idemo dalje", kaže Saša iz Zagreba.

"Stvar odabira, a ja opet mislim, ne znam, lijepo da ljudi pogledaju grad, ali po ovoj vrućini...", dodaje Robert iz Dubrovnika.

Više posla za hitne službe

Iz hitnog prijema Opće bolnice u Dubrovniku objasnili su s kojim se problemima građani najviše javljaju.

"U ove vruće dane nam dolaze najviše s općom slabosti i malaksalosti, poneki izgube svijest, a imamo i standardnih ljetnih tegoba kao što su ubodi ježa, manjih rana i povećan broj prometnih nesreća", rekao je Marko Marinović, voditelj hitnog prijema OB Dubrovnik.

Češće dolaze kronični kardiološki bolesnici, ali nisu jedini. Stoga je Marinović savjetovao svima da se što više klone sunca, piju dovoljno tekućine i borave u klimatiziranim prostorijama. Također je rekao da bi građani trebali izbjegavati izlazak iz kuće do 17 ili 18 sati navečer, a ako već moraju izlaziti da nose šešire ili kape, sunčane naočale i zaštite se od sunca kremama sa zaštitnim faktorima. Poželjno je i tuširanje mlakom vodom.

"Uspijevamo sve pokriti, ali nedostaje nam liječnika da bi to bilo optimalno", dodao je Marinović.

Kako bi se rasteretio rad hitnih službi, savjetuje se da se građani prvo upute svom obiteljskom liječniku, a koji će ih, po potrebi, onda preusmjeriti u bolnicu ako bude potrebno.

"Ako vani primijete da su jako loše, dogodi se da izgube svijest ili nešto slično, naravno da trebaju doći nama", rekao je.