Ljetne vrućine iz godine u godinu sve su izraženije, a gradovi su zbog betona i asfalta posebno pogođeni. Kada dođe do dugotrajnih suša, nedostatak vode za stabla znači snažan stres.
"Stabla na neki način prvo smanjuju svoju lisnu površinu tako što se događa nekroza, parcijalna ili potpuna nekroza listova. Onda slijedi faza odbacivanja listova, pa kasnije zapravo i kod starijih stabala, ali se vidi zapravo mogućnost odbacivanja kompletnih tanjih grančica", objašnjava arborist Fran Poštenjak.
Više zelenih površina i stabala ne znači samo više hlada. Stabla pomažu sniziti temperaturu u gradu i ublažiti posljedice toplinskih valova.
"Prvo se zasjenjuje površina, a s druge strane voda kad hlapi, djelomično diže temperaturu, to jest toplinu u više predjele i zapravo možemo točno razlikovati temperaturu površine i temperaturu nadzemnog sloja", objasnio je Poštenjak.
U Zagrebu svakog radnog dana 15 cisterni obilazi sve gradske četvrti. Za zalijevanje jednog stabla potrebno je između 80 i 120 litara vode, no do svih stabala treba doći. Jedan ciklus zalijevanja traje oko 10 dana.
Zbog sve češćih sušnih razdoblja i toplinskih valova Zrinjevac je kapacitete mehanizacije povećao za 500 posto.
U Rijeci žute krošnje usred kolovoza znače visoke temperature.
"Rijeka je platila jako veliki danak razvoju, poglavito cestovnog prometa. Najviše su nastradala stabla i drvoredi. Zato je danas situacija ovakva kakva jest. Rijeka je konstantno među najtoplijim gradovima u Hrvatskoj upravo zbog toga što joj nedostaje zelenih površina", poručila je Azra Zubić-Zec, predsjednica mjesnog odbora Centar-Sušak u Rijeci.
Održavanje bi uskoro moglo postati teže.
"Bojim se da će zalijevanje stabala biti praksa koja će biti teško izvediva u budućnosti. Vidjeli smo ove godine da su nam presušile sve velike rijeke. Jednostavno će biti velika potražnja za vodom, ne samo za stabla nego i za ljude. Moramo ići u tom smjeru da maksimalno smanjimo potrebe zalijevanja", kazao je Poštenjak.
Stabla su jedan od najvažnijih saveznika u borbi protiv gradskih vrućina. No kako su suše sve češće, pitanje više nije samo kako ozeleniti gradove već i kako sačuvati postojeće zelenilo. Uz što manje vode i što više hlada.
This browser does not support the video element.