Istraživanje je provedeno na reprezentativnom uzorku od tisuću odraslih građana Hrvatske, a iz tih je podataka izračunat BMI (Indeks tjelesne mase) kao okvirni pokazatelj uhranjenosti.
BMI je težina u kilogramima podijeljena s kvadratom visine u metrima. Osobe čiji BMI je od 20 do 25 su normalne težine, one sa indeksom 25 do 30 imaju prekomjernu težinu, a čiji indeks je iznad 30 smatraju se pretilima.
Prosječni BMI je 2010. bio na gornjoj granici normalne težine (25), u 2014. godini zašao je u područje prekomjerne težine (26), a najveći porast indeksa primjećen je u skupini mladih ljudi od 15 do 35 godina, navodi GfK.
Podaci pokazuju da je 2010. pretilih bilo 15 posto, a onih s prekomjernom težinom 35 posto, dok je četiri godine kasnije broj pretilih porastao za jedan posto, a onih s prekomjernom težinom za pet posto.
Također, za tri posto pao je broj osoba s normalnom težinom (s 45 posto u 2010. na 42 posto u 2014. godini), a za isti postotak pao je i broj pothranjenih (s pet na dva posto).
GfK je u drugom istraživanju, provedenom u ožujku, pokušao saznati koliko hrvatskih građana nešto poduzima po pitanju viška kilograma, a pokazalo se da je tijekom jeseni i zime ukupno 24 posto građana aktivno radilo na smanjenju tjelesne težine. Dakle, na smanjenju viška kilograma radio je tek svaki četvrti građanin, iako svaki drugi ima prekomjernu težinu. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook