Milijun hektara poljoprivrednog zemljišta država želi staviti u funkciju. Obrađivati državnu zemlju moći će se zakupom na čak 50 godina.' Ja sam čovjek koji ima 35 godina, da uzmem na 50 imao bih 85. Pitanje je hoće li se moja djeca htjeti nastaviti baviti ovime', kazao je Nikola Pavičić.
Nikola i sad obrađuje državnu zemlju, ali prema starom zakonu - 25 godina.'Mi ne govorimo samo o ratarstvu, već i o dugogodišnjim nasadima koja traže veća ulaganja, a podizanje nasada u voćarstvu i vinogradarstvu traži određeni, duži vremenski period', kazao je ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina.
>> Turisti jedu uvoznu hranu, a domaći proizvođači zbrajaju minuse
Državnim će hektarima upravljati agencija za poljoprivredno zemljište, a DORH, koji je dosada bio kontrolni mehanizam, ispada iz igre. 'Tražimo od DORH-a da obavijesti javnost kako se raspolagalo s poljoprivrednim zemljištem. Da li po rodbinskim vezama ili sukladno zakonu', kazao je Mijo Latin iz Hrvatskog seljačkog saveza.
Sukladno novom zakonu, seljaci će morati za računalo i pisati plan gospodarenja državnom zemljom. Bit će to uvjet za javljanje na natječaj.' Mnogi se mali poljoprivredni proizvođači toga plaše zato što ne znaju to napisati, odnosno ne znaju kao netko tko ima tvrtku, a tvrtka je dovoljno jaka da plati konzultanta', kazao je Pavičić.
Više obradive zemlje za seljake znači manji poticaj.'Što više zemlje budemo imali u funkciji i budemo imali u registru, onda će se automatski i potpore po površini smanjiti', kazao je Jakovina. I cijela bi se procedura trebala smanjiti, ali zakon još nije prošao ni prvo čitanje u Saboru.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook