Većina hrane koju svakodnevno stavljamo na naše stolove - nije proizvod s domaćih polja ili voćnjaka - već iz uvoza. Tako smo u prva tri mjeseca ove godine uvezli 686 milijuna dolara poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, a u istom tom razdoblju izvezli hrane u vrijednosti svega 378 milijuna dolara.
Domaći krastavci, mahune, paprika... ponuda na zagrebačkom Dolcu. Ali hranu i dalje puno više uvozimo nego izvozimo.
'Mislim da je to velika pogreška, da mi imamo dovoljno i ljudi i neobrađenog zemljišta', kaže Nada. Prodavač na Dolcu Željko smatra da je sve stvar nabave, ponude i potražnje. Uvozna hrana je jeftinija, ali boje se kupci, i lošije kvalitete. Iz Hrvatske poljoprivredne komore ističu, izvozimo prvu klasu, a uvozimo nižu. Postoji i rješenje, ali manjka sluha.
A gdje je domaće? Čak dvije trećine proizvoda koje nudimo turistima dolaze iz – uvoza!
'Sve ono što se primjenjuje na našu hranu koja se izvozi treba primijeniti i na hranu koja se uvozi', objašnjava Mijo Latin iz Hrvatske poljoprivredne komore.
Domaće je domaće, ali samo je prošle godine svaki građanin u prosjeku pojeo čak 30 kilograma stranog povrća odnosno 43 i pol kilograma voća iz uvoza.
Tako smo u 2013. pojeli 1800 tona uglavnom kineskog češnjaka, 5320 tona smrznutih pilića čak iz Brazila, a uvezli smo i nevjerojatnih 29.000 tona krumpira. Ne znate vjerojatno da jedete masline prerađene u Češkoj ili gljive uzgojene u Mađarskoj.
Lani smo uvozili iz ukupno 125 zemalja, a sjekira nam je umjesto u med, upala u marmeladu. Jer jedino smo nje više izvezli nego uvezli.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook