Šef HGSS-a Vinko Prizmić u telefonskom nam je razgovoru rekao da smatra da je netko to uradio namjerno te da se ne radi o piromanu. Istragu je, kaže, pokrenula i policija. Njegovo je pismo objavljeno na službenim stranicama HGSS-a.
'Tuga je zavladala u redovima svih planinara, ljubitelja prirode i svih normalnih ljudi koji se pitaju: Zašto? Kome može smetati nešto što se zove sklonište i spasonosno utočište, nešto što je neupitno korisno ljudima i zajednici? Kakav bolesni um i kakav svjetonazor mora imati taj netko (ili više njih) da ima poriv uništiti tuđi trud, uništiti javno dobro...? Taj um zasigurno sebe nije prepoznao na strani graditelja. Najlakše bi bilo pretpostaviti da se radi o pojedincu- piromanu, ali ovo je po svemu nešto više od obične bolesti. Puki piroman manifestirao bi svoju predanost destrukciji negdje bliže. Cilj opetovano nebi bila kuća HGSS-a, i ova kao i ona prošlotjedna, tri –četiti sata hoda visoko u planini. Zato mislim da je izbor cilja daje i neke moguće odgovore zašto se to dogodilo? Bojim se da tu nema ničeg osobnog. Ovdje se radi o sukobu svjetonazora, o sukobu sustava vrijednosti, o tužnoj utakmici rušitelja protiv graditelja.
Zašto baš kuće? Zašto baš GSS? Jedno, doduše temeljito paljenje uništilo je rad velikog broja ljudi, ali kada se to opetovano dogodilo, tada to liči na obračun. Ali obračun sa kome i čime? Nitko se iz redova GSS-a i ljubitelja planinara, pravih lovaca, spelologa i ljubitelja prirode koji su ovaj objekt doživljavali svojim, ali i općim dobrom ne može sjetiti razloga zašto. Radi se o ljudima koji nisu skloni konfliktima i nisu zadužili druge zlom, nego uglavnom dobrim. Zašto baš kuća? Poglavito kuća koja je otvorena svakome, simbol je dobrodošlice. Kuća je pojam spasa i sigurnosti .... a ove visoko u planini, uz to su i spomenici ljudske požrtvovnosti i upornosti, neimarstva i dobrote brojnih donatora. Ova je građena godinama, uz puno odricanja. Osim osnovnog kontejnera koji je prebačen helikopterom gotovo svaka daščica, svaki čavao, svaki kilogram žala i cementa, svaki prozor.... doslovno je donesen na leđima stotina dobrih i vrijednih ljudi. Oni su satima i danima u znoju nosili teške terete, meštri raznih zanata su dragovoljno radili visoko u planini, darujući svoje vrijeme i sve ono što znaju. Za javno dobro, za svoj zavičaj, za ljude, čak i one nepoznate koje su tako dobili utočište. Za nešto što će služiti svim dobronamjernima pa i onim koji to nisu.
Prošli tjedan zapaljena je Kuća na Ledenoj kosi i tada smo se pitali zašto? Danas je izgorila i Kuća na Kurtagića docu. Obje su ovih zima i doslovno spasile od smrzavanja i nekoliko ljudskih života, pruživši im utočište.. Zgarište Kuće na Ledenoj kosi otkrio je fra Dražen sa društvom, odlazeći kao i mnogi drugi u planinu po duhovnu okrepu, po komadić zdravlja, u potrazi za dobrotom i smislom. Zatekao je zgarište, zlo i spomenik destrukcije. Zgarište Kuće na Kurtagića docu, zatekli su šibenski planinari koji su se također u potrazi za zdravljem i smislom zaputili na omiljeno odredište. Upravo zbog svoje omiljenosti i velike posjećenosti prošle godine ova kuća je nadograđena i proširena.
Ove dvije zapaljene kuće uz još nekoliko za sada još čitavih (dokle?) , HGSS, Dinaridi i ljudska skupina „graditelja“ , gradili su imajući u vidu da stvaraju nešto puno više od materijelne vrijednosti, jer su one nematerijalne dugoročno, puno veće. One su uvećale sigurnost i olakšale spašavanje ljudskih života, one su otvorile Dinaru i Kamešnicu i pružile mogućnost novog načina korištenja do tada prečesto zanemarenih područja od posebne državne skrbi. Nakon njihove izgradnje tisuće posjetitelja i turista nahrlilo je u u ovaj prostor, željan ljudi i sadržaja koji itekako trebaju Hrvatskoj i lokalnoj zajednici kojoj daju novu razvojnu šansu. Nakon inicijative HGSS-a pokrenuta je i zakonska zaštita tih djelova prirode, nebili oni što bolje i duže služili na dobrobit ljudima koji ih posjećuju i onima koji od njih mogu sutra i živjeti i osigurati budućnost svojoj djeci.
Dali je u pitanju zavist, sebičnost, netrpeljivost i zašto baš obavještajne točke HGSS-a? Čitajući neke forume i uronjeni u realnost potpuno smo svjesni određenih diverziteta pa čak i neprijateljstava prema GSS- u. Prije nešto više od godinu dana netko nepoznat dao si je truda pa je (pod okriljem mraka), nožem rasparao gume na svim vozilima GSS-a u Splitu. Srećom to nitko nije platio glavom jer tog trenutka nitko nije zatrebao pomoć. Najlakše je reći da je to učinio neki luđak, ali u svakom ludilu ima nekog smisla. Ponekad netrpeljivosti dolaze iz nekih krugova i institucija kojima ne odgovara ono što radi GSS, a poglavito način na koji on to radi.
Oduvjek su neuspješne i sebične, frustrirali oni uspješni, jer da nema njih, nitko nebi ni primjetio njihovu osrednjost i samoživost. Zato je piroman ili više njih i krugovi odakle možda potječu, osjetio potrebu uništiti dokaze postojanja drugačijeg, jer one svojim postojanjem ugrožavaju nečiji pogled na svijet, temeljen na zavisti, samodovoljnosti i sitnim interesima. I zato se bojimo da ovo nije kraj.
Biti će i bilo je zavisti i ružnih pokušaja da se i HGSS uvuče u blato. Mi sa takvima nismo isti i nismo na istoj strani. Mada znamo da je puno lakše paliti nego mukotrpno graditi, čvrsto obećavamo da će mo graditi još više. Ako nas netko želi obeshrabriti, tada mu možemo poručiti : Odlučni smo i uporni! Nastaviti ćemo sa našim radom. Sagraditi ćemo još ljepše kuće, ma koliko to bilo teško. Na našoj strani je sve više dobrih i konstruktivnih ljudi. Destrukciju prepuštamo vlastitoj savjesti onih drugačijih', stoji u priopćenju koje je napisao Vinko Prizmić.
Kuća na Kurtegića docu na Kamešnici 1450 metara. Bila je omiljena destinacija planinara i posjetitelja Kamešnice. Gradnja kuće započeta prije 6 godina. Najveći teret izgradnje ponjela je Planinarska udruga Dinaridi, GSS-ovci, planinari i lovci koji su uložili veliki napor u dopremi materijala i izgradnji. Svečano je otvorena prije 4 godine a u prošloj godini je obnovljena i nadograđena, tako da je mogla primiti 20 ljudi za noćenje te 50 –ak ljudi za nevremena. U nju je uložena znatna financijska sredstva HGSS-a i u cjelosti je izgrađena dobrovoljnim radom. (D.B./HGSS)