Prošli petak skončan je još jedan mladi život. Dječak iz Čačinaca, otišao je kući za vrijeme školskog odmora i nikad se nije vratio. Dva sata kasnije pronađen je obješen u potkrovlju obiteljske kuće.
To je 20. slučaj samoubojstva maloljetnika u samo godinu dana. Motiv, kao ni u prethodnim slučajevima, nikome nije poznat.
Niti jedan maloljetnik koji je izvršio samoubojstvo nije pokazivao takve namjere. Barem tako tvrde njegovi roditelji i prijatelji.
Stručnjaci tvrde kako su impulzivna samoubojstva veoma rijetka, jer većina samoubojica o tome razmišlja dulje vrijeme.
'Mit je da se suicidi događaju bez upozorenja. Tako je samo u 20 posto slučajeva. U ostalih 80 posto slučajeva istraživanja su pokazala kako postoje promjene u ponašanju koje ukazuju na to da se nešto događa', kaže psihijatrica Dubravka Kocijan Hercigonja.
Na Plavom telefonu imaju nekoliko stotina poziva na dan. Istina, neka djeca zovu jer im je dosadno, neka jer je to za njih šala, ali ima i onih koji imaju probleme. Često veoma ozbiljne.
Dječja dob najosjetljivija je na izgled, podsmjeh i porugu. To je osjetljivo razdoblje u kojem djeca stvaraju svoj identitet i status u društvu. Često je dovoljno da jedna grupa posrami vršnjaka pred skupinom osoba drugog spola.
Ne prođe gotovo ni dan da u Hrvatskoj netko sebi ne oduzme život. Crni rekord zabilježen je u studenom 2007. godine, kada je sebi život oduzelo čak 48 osoba.
'Kada se kasnije analizira ponašanje osobe koja je sebi oduzela život, postane jasno kako su slali neke znakove, da su u njihovom ponašanju postojale neke promjene', kaže Kocijan Hercigonja.
Poseban su problem tinejdžeri čije su promjene raspoloženja česte i uobičajene. Tako s vremenom počinju izgledati bezazleno.
Najčešći je uzrok smrtnosti ljudi mlađe životne dobi upravo samoubojstvo.
Mnoga se od njih ne mogu spriječiti, ali stručnjaci tvrde kako dobar dio može. U tome mogu i moraju podjednako utjecati obitelj, škola i prijatelji.
Ponekad se iza poruke koja djeluje kao neslana šala krije poziv upomoć.