Svatko se od nas barem jednom u životu sreo s osobom čiji nam vonj nije dao živjeti i tada smo shvatili da nema istine u onoj staroj narodnoj kako nitko još nije umro od smrada, ali je od propuha. Stavili smo skrivenu kameru i odlučili provjeriti da li građani peru ruke nakon što su koristili toalet. Naš test u jednom zagrebačkom lokalu dokazuje da čak i kad je sapun besplatan, mnogi ga odlučuju ne koristiti. Rezultati su poražavajući, ljudi su zastali ispred umivaonika kako bi popravili frizuru, a ne da operu ruke. Od deset ljudi koje samo snimili, troje nije opralo ruke.
Iako liječnici o nehigijeni pacijenata oklijevaju govoriti pred kamerom, neodlučnost i smiješak na licu doktorice Končar govore sami za sebe. Oni nisu jedini koji imaju iskustva s onima koji dolaze na preglede, a da nisu obavili ni najosnovnije pranje. 'Pa vjerujem da građani i nekoliko dana nose iste čarape i pet dana, možda ih samo prozrače', rekla je za magazin Provjereno pedikerka Kristina Orečić. 'Kad se povuče sondom, to su ovi stomatološki instrumenti, može se pronaći hrana ne od jučer nego od recimo barem 5 do 6 dana', tvrdi stomatologinja Gordana Turković.
Kriv je i prenapučeni javni prijevoz
Rad s ljudima kojima sapun i voda u kombinaciji baš i nisu dragi, Kristini, Gordani i Hrvojki svakodnevno otežavaju posao. Međutim jesu li Hrvati po tom pitanju gori od drugih naroda, teško je govoriti. Da liječnici ne pretjeruju, možda je najbolji primjer prenapučeni javni prijevoz. Odlazak na posao vlakom zbog velikih gužvi, zna biti nepodnošljiv. Međutim putnici brzo izlaze na stanicama, na kojima dođu do svježeg zraka, a kondukter Perica Jančić, ostaje. 'Pogotovo ljeti kada su velike gužve, vruće je nemaš jednostavno mjesta za pomaknuti se prozori se ne daju otvoriti, zagušljivo je užasno i pritisak je velik, nije baš podnošljivo za neke ljudske uvjete', priča kondukter Perica.
Perica mora od nečeg živjeti makar radio u neljudskim uvjetima. U 21. stoljeću vlakovi u kojima se natiska i po nekoliko stotina ljudi, nemaju klimu. Međutim kako i sami kažu, malo se izdrži, a onda do izražaja snalažljivost dolazi. 'Kad je ljeto, a vlak na suncu, bez klime, tu se ne može puno pomoći, bez obzira koliko oni vodili brigu računa o higijeni, ali ima ih nekih koji su prirodno smrdljivi, da tako kažem', rekao nam je jedan građanin.
'Češće viđam žene s dobrim frizurama nego čistim zubima'
Teško je vjerovati da je mala potrošnja sredstava za osobnu higijenu izazvana ekonomskom krizom, jer unatoč krizi Hrvati, na primjer, i dalje telefoniraju. Na telefon i internet na mjesec troše dvostruko više nego na sapun. 'Još uvijek sam sklona primijetiti da ćete češće vidjeti ženu koja ima dobru frizuru, a manje oprane zube', ističe stomatologinja Gordana. Švicarski znanstvenici dali su si truda pa su svojim netipičnim znanstvenim istraživanjem iznenadili sve, kažu muškarci smrde po siru, a žene po luku. Istinito ili ne, zaključili su to na temelju nedovoljnog pranja pazuha i nogu.
Kristini definitivno ne olakšavaju, neki bi rekli, ionako gadljiv posao. Svakodnevno mora čistiti gljivice, urasle nokte, bolne kurje oči i pomagati drugima da se riješe neugodnih mirisa. 'Treba voljeti ovaj posao da bi ga se mogao raditi, što se tiče neugodnih mirisa, imamo svu zaštitnu opremu, od maski pregača, rukavica i kapa', tvrdi ona.
Niti bolnice se ne mogu podičiti čistoćom
Kroz povijest zbog smrdljivog zadaha gubio se posao ili su te osobe jednostavno tjerale ljude od sebe. Takvim muškarcima izlazak sa zgodnom djevojkom, bio je najkraći izlazak. 'Ako pacijent dođe s posla često se dogodi da me upozori, joj oprostite doktorice nisam danas stigao oprati zube, onda ja nađem ostatke salate, ćevapčića i slično sad možda malo pretjerujem, ali obično ti ljudi koji su se ispričali nije to samo hrana od tog dana nego ima hrane i od dana prije', kaže stomatologinja Gordana.
Djeci je to noćna mora, a svi smo to čuli milijun puta, ujutro i navečer prati zube i to najmanje dvije minute, jer inače koliko god čovjek bio pametan, nitko ga neće čuti. 'Neugodan zadah nastaje nakon nepranja znači uzastopnog nepranja zuba i nagomilavanja hrane i zadržavanja hrane u pokvarenim zubima, znači tim kavitetima, jer sam taj proces truljenja izaziva neugodan zadah', objašnjava Gordana.
Iako liječnici kritiziraju nesavjesne građane, od dobavljača higijenskih proizvoda saznali smo da su i same bolnice daleko od visokih standarda higijene s kojom se diče. 'Ako nemaš za plaču ljudima, a onda ćeš ići rezati troškove, a rezat ćeš ih na onim mjestima, gdje najmanje doprinose novostvorenoj vrijednosti, toaletni papir neće stvoriti neku zaradu je li?', kaže nam Darko Pivac. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, po potrošnji toaletnih proizvoda Hrvatska je na neslavnom dnu europske ljestvice. Naravno nisu svi građani prljavi, niti se svi ne peru, ali skloniji smo povjerovati da je uzrok nemara u odgoju i zapuštenosti, a da je ekonomska kriza ipak samo izlika.