Posljednjih desetljeća znanost je nevjerojatno preokrenula medicinsku praksu, neke od bolesti koje su bile smrtonosne, sada se rutinski liječe. To nas je potaknulo da razmislimo što se sve dogodilo u medicini o čemu donedavna nismo mogli ni sanjati?
Prije 42 godine medicina je zauvijek promijenjena, transplantirano je srce. Liječnici su doslovno uzeli život pacijenta u svoje ruke. Prva operacija u svijetu zbila se u Južnoafričkoj Republici. Prva na našim prostorima dogodila se 1988. Pod vodstvom profesora Josipa Sokolića srce je presađeno pacijentu na zagrebačkom Rebru,Gotovo desetljeće kasnije, dio tima postao je doktor Barić, saznaje magazin Provjereno. 'Mislim da svatko od mojih kolega, pa i ja naravno, da smo bili impresionirani kako to funkcionira, neko srce koje je u ledu kroz dva-tri sata počinje u novom organizmu kucati kao da ništa nije bilo', rekao je liječnik Davor Barić, s Odjela kardiologije KB Dubrava. On je do danas sudjelovao u 40-ak operacija transplantacije srca.
Što je bilo nezamislivo, danas je uobičajeno
Ono što je kardijalnim kirurzima rutina, liječnicima prije stotinjak godina bila je znanstvena fantazija. Važno je znati da se do 19. stoljeća nije koristila anestezija pacijent je bio budan i trpio je veliku bol. Ljudi su umirali od danas banalnih bolesti poput upale grla. Do prije 70-ak godina i otkrića antibiotika, do kojeg je došlo slučajno.
Hoće li jednog dana dijaliza biti dio prošlosti? Hoće li AIDS biti izlječiv jednom pilulicom? Možda nam danas to zvuči nevjerojatno, ali prekretnice su se neupitno događale. Od velikih boginja do otkrića cjepiva umrlo je gotovo pola milijarde ljudi! Danas je bolest iskorijenjena, a virus uzročnik živi samo u laboratorijima. I gnojne infekcije rana odnosile su živote. Porođaji su bili kao igra ruskog ruleta. Te strašne priče su nam danas teško zamislive, jer znanost svake godine sve većim koracima ide naprijed.
Svaki dan novi revolucionarni izumi
'Nekada, u moje doba, nije to bilo tako davno je li, recimo ove slikovne metode koje su nastale, recimo ultrazvuk se tada razvijao, zato CT magnet, ove slikovne metode koje su zapravo indirektno snimale unutrašnjost organizma, to je nešto što je sigurno bilo vrlo tada revolucionarno i napredno'. tvrdi liječnik Marko Duvnjak, KB Sestara milosrdnica. Danas je nezamislivo bez njih raditi, ali teško je zamisliti koliko su života spasile zbog ranijih dijagnoza, ili ubrzali liječenje. Revolucionarni izumi stižu bez prestanka.
Jedan od njih je i endoskopska videokapsula koja je zapravo kamera koju pacijent proguta kao svaku drugu tabletu. Liječnici na njega priključe uređaje koje će idućih 8 do 9 sati snimiti gotovo 60 tisuća fotografija. Koristi se kod tumora tankog crijeva, krvarenja, sumnje na Chronovu bolest...a revolucija je u tome što prvi put liječnici imaju pristup tankom crijevu. I ne boli. Iako se stariji pacijenti znaju uplašiti. Krajem devedesetih počela se koristiti u svijetu, a nekoliko godina kasnije i kod nas. Nismo puno zaostajali ni u korištenju znatno veće kapsule - hiperbarične barokomore.
Barokomora roniocima omogućila pravo na pogrešku
Pukovnik Hrvoje Stipančević, iz Zavod za pomorsku medicinu HRM-a, kaže kako je 1968. godine komora instalirana i puštena u pogon. Prije nje ronioci nisu imali pravo na pogrešku, jer je smrt bila sigurna. Više milijuna kuna vrijedna kapsula najčešće se i spominje zbog ronioca, ali koristi se i kod trovanja ugljičnim monoksidom i drugim stanjima gdje zbog nagnječenih ili oštećenih žila krv ne može dostavljati kisik do organa. 'Udisanjem stopostotnog kisika na povišenom tlaku moguće je ispraviti taj nedostatak, moguće je oštećeno tkivo opskrbiti normalnom količinom kisika i pokrenuti normalne procese u tijelu', kaže Stipaničev.
Manji troškovi, manja smrtnost, bezbolnije liječenje. Teško je i zamisliti koliko milijuna ili čak milijardi života je spasio nezaustavljivi napredak znanosti. Transfuzija krvi do početka 20. stoljeća bila je lutrija, smrt vrlo vjerojatna. Liječnici su ju koristili, ali nisu znali zašto nekad pacijenti umiru, a nekad prežive. Sve dok nisu otkrivene krvne grupe. Srčani bolesnici zbog terapija i operacija znatno duže žive. A još će godine proći dok se ne dozna je li u Zagrebu nastao revolucionarni lijek za bubrežne bolesnike.