Uskoro će berači opet krenuti po šumama u potrazi za kestenima, drvima, gljivama. A šume su još uvijek u polovici hrvatskih županija pune mina. Za razminiranje je u proračunu sve manje novca.
Nacionalnim programom sve bi trebalo biti razminirano do 2019., što je s trenutačnim sredstvima nemoguće.
U najnesretnijoj ulici na području Petrinje, 13 je poginulih. Među njima je sin Husnije Hodžić. 'Poginuo je od mina, kao i drugi koji su u šumu išli brati gljive i kestene', kaže Husnija.
Od sad do rata od mina je poginulo 511 osoba, podaci su HCR-a.
Žrnovnica: Udar munje izazvao požar na miniranom području!
'Tamo su nam poginuli jarići, janjci, nešto se vratilo, nešto su vukovi rastrgali', rekao je Milorad Paropatić iz Mošćenice.
'Ne znaš više ni gdje su mine ni šta su, jedni su stavljali, drugi su skidali, dođu 10 dana razminiravaju pa onda opet odu', dodaje Milorad.
Ravnatelj Hrvatskog centra za razminiranje smatra da označavanje minski sumnjivog područja nije konfuzno.
'Nije konfuzno zato što je sustav obilježavanja definiran, table upozorenja su tu. Ali, slažem se s njima da je definitivno proteklo dugo vremena od završetka Domovinskog rata', kaže Dražen Jakopec, ravnatelj Hrvatskog centra za razminiranje.
Da bi se Hrvatska u sljedećih 5 godina riješila mina, nedostaje 3 milijarde proračunskih kuna. Lokalna sredstva su slabašna ili nikakva.
'Tu smo ovisni o donacijama, nakon što smo ove godine 4 puta bili zahvaćeni elementarnom nepogodom poplavama, naš proračun ne može trpiti više', rekla je Svjetlana Lazić, zamjenica gradonačelnika Petrinje.
Trenutno na današnji dan imamo 586 kilometara četvornih minski sumnjivog prostora ili 13 % hrvatskog prostora. U 11 županija sad imamo minski sumnjiva područja.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook