Hrvati ginu i na cestama - po broju smrtno stradalih u prometu, Hrvatska drži visoko mjesto na europskoj ljestvici. Vlada si je stoga, zadala ambiciozan zadatak - do 2020. godine smanjiti broj poginulih na cestama. Vozačka dozvola u ruci, adrenalin u žilama i - 'gas do daske'? I to se može. Ali samo na utrkama.
Brza vožnja je strast i vozača Igora Strička. 'Auti postižu i po 200 kilometara na izlaznim brzinama. To je na 400 metara jako, jako brzo', kazao je Igor koji želju za mirisom oktana ne ispunjava i na cestama.'Na autoputu vozim normalno, 140-150 km/h, po gradu sve po propisima. Znači, ovakve stvari i jesu dobre da se ljudi mogu ispuhati, da nema divljanja po gradu', dodao je Igro koji u 14 godina vozačkog staža, nije počinio niti jedan prekršaj.
No, ovakve su utrke rijetke i mnogima nedovoljne pa se 'ispuhuju' i na prometnicama. Brzina,alkohol i nepažnja, lani su u smrt odveli 426-ero ljudi. Uzroka ima još. 'Ako ne nose zaštitnu kacigu na motoru, ili kacigu na biciklu za sve do 16 godina, ne koriste sigurnosni pojas, a koriste mobitele ili pišu SMS... E to je vrlo rizično', kazao je Ivica Vuko iz PU osječko-baranjske.
Nacionalnim programom sigurnosti u prometu, država u narednom desetljeću želi smanjiti broj poginulih za 50 posto. Najmlađi su i najranjiviji pa poduke nikad dosta. 'Djeca trebaju shvatiti kako se ponašati - da postoji razlika između trkaćih bicikala, da nisu svi bicikli za ulicu i cestu. Kao što postoje motori za utrke, tako postoje i motori za cestovni promet', kazao je Željko Vranković iz PU osječko-baranjske.
A uz prevenciju i visoke kazne, dobro bi došlo i više biciklističkih i moto-staza. Jer ceste nisu piste!