Umjesto snažne kompanije koja će predvoditi gospodarski rast zemlje INA je svedena na puki premet kupoprodaje, koji se uz to još i istražuje. Rasprodaja je počela 2003. kada je Vlada Ivice Račana mađarskom MOL-u prodala 25 plus jednu dionicu. Nakon 5 godina MOL je svoje vlasništvo kupovinom dionica povećao na 47 posto, a državi je u rukama ostalo 44 posto. Nekadašnji šef Ine upozorava da sve to vrijeme za razvoj kompanije nije učinjeno ništa.
‘Mislim da je isključivi krivac za ovo stanje u kojem je danas Ina loša Uprava koja je loše upravljala kompanijom. Moglo se možda bolje upravljati i sa strane onog koji je privatizirao INU, ali činjenica je da je Uprava 9 godina bila na čelu kompanije a dokazala je više puta nesposobnost’, rekao je Davor štern, stručnjak za trgovinu naftom.
'Cilj privatizacije nije ostvaren'
Nakon što su Mađari postali najveći dioničari Ine, bivši premijer Sanader i njegova desna ruka Polančec su promjenili ugovor sa MOL-om koji je zavladao kompanijom. Iz tog aranžmana se izrodila afera puna sumnji kako je Polančec predao Mađarima Inu u zamjenu za novac kojim je kasnije pokušao preuzeti Podravku. No sve su navodi koji se tek trebaju dokazati na sudu. Slavko Linić, koji je i sam kao svjedok pozvan pred istražno povjerenstvo, kaže da je za srozavanje Ine kriva bivša Sanaderova Vlada.
’Cilj privatizacije nije ostvaren: obnoviti rafinerije, uložiti u bušotine u RH neovisno da li je plin ili nafta i naravno obnoviti maloprodajnu mrežu u Hrvatskoj’, rekao je SDP-ovac Linić.
>> INA: U kompaniji manje od 50 stručnjaka iz MOL grupe
Ina od nedavno ima novu Upravu iz Mađarske koja je, kako tvrdi Štern, vrlo sposobna. Pitanje je samo može li ona uopće nadoknaditi izgubljene godine bez razvoja i ulaganja u modernizaciju, a i što će biti s vlasničkim udjelom države.