Mjesto Blato na tom otoku ima visoku zaposlenost, građani dobar standard, a mladi ne iseljavaju iz mjesta. Gotovo nevjerojatno. Velike vrućine Zrinki Favro i Nikoli Miroševiću ne smetaju da gotovo cijeli dan provedu u vinogradu. Kada su odlazili na studij znali su kako će se s diplomom vratiti u rodno Blato. 'Imao sam sreću što sam se zaposlio u mjestu u kojem sam rođen. Dapače, u struci koju volim i za koju sam školovan', rekao je Nikola.
Slično razmišlja većina mladih Blaćana. Svoju budućnost isključivo vide u svome mjestu. 'Želja mi je upisati prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu, smjer fizika i geofizika, i nadam se da ću jednog dana postati meteorologinja. A, želja mi je vratiti se u rodno Blato', rekla je Ivana Marinović, učenica četvrtog razreda Gimnazije. Blato odudara od tipične otočke priče. Prije par godina čak 80 posto mladih sa školovanja se vraćalo kući.
Tome uvelike potpomažu i općinske mjere. Naime, svakom mladom paru na ime stambenog zbrinjavanja u pet godina isplati se do 50 tisuća kuna, a za svako novo radno mjesto općina u prvu godinu dana snosi pola bruto plaće. Odlična je i pronatalitetna politika. 'Za prvorođeno dijete pet, za drugo deset, treće 60, a četvrto 72 tisuće kuna', rekao je Tonći Padovan, zamjenik načelnika.
Upravo s ovim iznosima općina potpomaže mlade roditelje, a jedini uvjet je da ne odsele. Kada blatske čelnike pitate u čemu je tajna i odakle im novac za sve to, odgovaraju: porez na dohodak. 'Taj novac koji dolazi u općinski proračun vraćamo tamo gdje je najpotrebniji', rekao je Padovan. Blaćani su posebno osjetljivi na iseljavanja. U svijetu ih živi i nekoliko puta više nego u rodnom kraju. Kažu, učinit će sve da se to više nikada ne ponovi. Na dobrom su putu.