Hrvatska je prvi put u povijesti dobila jedinstven Registar državne imovine. Državi je cilj upravljati imovinom korisnije nego do sada.
Zarada od državne imovine bila je oko 300 milijuna eura na godinu. Cilj je dosegnuti milijardu eura!
Rezidencijalne vile, građevinska zemljišta, poslovni i stambeni prostori, poljoprivredna zemljišta - javna vodna dobra te šume i šumska zemljišta - sve je na jednom mjestu, dostupno za pretraživanje - u Registru državne imovine.
Sve što država posjeduje: Evo kako izgleda Registar državne imovine!
'Mi teško da bi mogli ući u procjenu nekoliko stotina tisuća nekretnina to bi bio posao koji bi bio vrlo zahtjevan i vrlo skup, a rezultat bi bio upitan. Zašto - kod svih nekretnina procjena vrijedi 6 mjeseci', kaže Mladen Pejnović.
Država, prema Registru, ima dionice u više od 450 trgovačkih društava, a u oko 240 njih ima poslovne udjele. Popis nije završen.
'Niti će ikad biti završen jer dolazi do situacije da se to sve skupa promjeni dobije se nešto novo, kupi se, s tim da moram naglasit da ovo nije popis za rasprodaju', kaže Ranko Ostojić, potpredsjednik Vlade zadužen za državnu imovinu.
Ali im je u cilju riješiti objekte poput zgrade bivše vojarne u centru Zadra u blizini škole koja zjapi prazna. Plaćaju se visoke režije za održavanje, a smeta i građanima.
No problem je, kaže bivši ministar što većina državne imovine nije uknjižena i budući vlasnik ne bi imao čiste papire. A popis imovine, tvrdi, postoji odavno.
'Zašto se svih ovih godine nije bavilo tim problemom pa ni vaša vlada? Kad pogledate zakon vidjet ćete tko je ovlašten za uknjižbu - Državno odvjetništvo no pitanje je stiže li to sve napraviti. Vi kad pogledate u Hrvatskoj najveći su gruntovnice', kaže Ivan Šuker, bivši ministar financija.
Od ukupno 28 tisuća državnih stanova - 340 ići će u najam. 745 u suvlasništvu ići će u prodaju. Dio neposrednom pogodbom, a dio ide na natječaj.
Dragutinu Lesaru u oči je upalo gotovo 8.500 poslovnih prostora s kojima država još ne zna što će.
'Ovih dana svi svjedočimo o mogućoj propasti Imunološkog zavoda koji je izgubio dozvole za rad zbog neadekvatnog prostora, a imate i situaciju da još uvijek neka državna tijela imaju svoja sjedišta u unajmljenim prostorima, a država raspolaže sa ovakvom količinom vlastitog prostora', kaže Lesar.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook