Kako se s njime nosi majka troje djece, vozač hitne pomoći i vlasnica obrta istražila je novinarka magazina Provjereno.
Kristina Šeremet je majka troje djece. Najstariji Marko ide u drugi razred, Nika u prvi, a Ivona ima tek sedam mjeseci. Službenica u banci na porodiljni je zbog čuvanja posljednje trudnoće otišla prije vremena. Sada živi s malom naknadom i pokušava razumno rasporediti troškove.
Kaže kako uspijeva u tome. Bez glavobolje i zdravstvenih problema.
Branka Kunjka koji već 12 godina radi u hitnoj službi, stresan posao nedavno je zamalo koštao glave. Za vrijeme smjene mu je pozlilo, a do danas ni nakon svih pretraga nije otkriven uzrok. Najvjerojatniji razlog je stres.
Znanstvenici kažu kako mozak pod stresom luči hormone adrenalin i kortizol koji organizmu daju energiju i poboljšavaju reflekse. Ali ako stres postane uobičajeno stanje organizma, ti isti hormoni okreću se protiv nas, tj.protiv debelog crijeva, želuca, jetre i srca.
'Dovoljno je svega desetak minuta intenzivnog stresa pa da se vide učinci mehanizama koji dovode do psihosomatskih bolesti', rekao je iz hrvatskog instituta za istraživanje mozga dr. Goran Šimić.
Naime kada je naš organizam pod stresom, dolazi do promjene na neuronima i sivim moždanim stanicama. Ukoliko stres nije kroničan i ako nađemo ispušni ventil, neuroni će se oporaviti. Ako ne, posljedice su neizbježne.
'U pravilu stres je najčešće akutni stres, mehanizam za nastanak, npr. akutnog infarkta miokarda, a ako već postoji neka koronarna bolest, postoje suženja, može doći do koronarne arteroskleroze', rekao je predstojnik klinike za bolesti srca i krvnih žila dr. Davor Miličić.
Ni potpuno zdrave osobe nisu imune na izrazito jaki stres.
'Može doći do infarkta miokarda ukoliko takav izrazito jaki stres uzrokuje jako stiskanje koronarne arterije pa da je začepi u potpunosti ili gotovo u potpunosti. A ako stisak izazvan stresom koronarne arterije potraje, može rezultirati infarktom', rekao je predstojnik klinike za bolesti srca i krvnih žila dr. Davor Miličić.
Gubitak pamćenja, visoki krvni tlak, nervoza i nesanica znakovi su preopterećenja. Još je jedan znak i depresija. Kako bi umanjili štetu, dobro je pratiti razinu stresa. U razdoblju od tri mjeseca broj stres bodova ne smije biti veći od 150. Smrt voljene osobe najveći je stres i broji 100 bodova. Prva ili zadnja godina fakulteta, donijet će vam 63 'stres bodova', trudnoća 60, ulazak u brak 50, svađa u obitelji 40, problemi sa svekrvom ili punicom29, problemi sa šefom 27, promjene u seksualnom životu 20, božićni blagdani 12 bodova.
Naše tijelo stres pamti, zbraja ga i nakon nekog vremena može nam poslati račun za štetu koju smo mu počinili. Kako bi trošak mogli pokriti s vremena na vrijeme treba stati na loptu i odvojiti vrijeme za sebe. Mislite da to nije moguće? Naši sugovornici pokazali su nam da ipak je.
Više pogledajte u video prilogu.