Hrvatska je prošle godine uvezla 690 tona suhih smokava koje su gotovo upola jeftinije od naših domaćih. No dok uvozimo, zanimanje za našim smokvama koje su neusporedive kvalitetom, sve je veće, kako na domaćem tako i na inozemnom tržištu.
Glavni problem na jugu je nedovoljno zemljišta, žele saditi, ali nemaju gdje.
Beru se posljednji ovogodišnji plodovi smokve u Baćinskim jezerima.
Agronom Tomo Ostojić na nekoliko polja ima oko 200 stabala i ove godine ubrat će oko 12 tona smokava.
"To je i dalje nedovoljno za potrebe koje imamo. Ne širimo se jer nam nedostaje zemljišta.
Dok se čeka rješenje s državnim poljoprivrednim zemljištem, mi uvozimo. Tako je prošle godine Hrvatska uvezla gotovo 690 tona suhih smokava, u vrijednosti milijun i 700 tisuća eura. Najviše iz Turske, Grčke i Albanije.
Uvozne smokve upola su jeftinije od naših, kojima je otkupna cijena između 30 i 40 kuna po kilogramu. Ali naše smokve nakon polja idu na prirodno sušenje.
Nakon prerade, smokve imaju dodanu vrijednost, pa proizvodi poput umaka, džemova, energetskih pločica, s dobrim cijenama idu na tržište.
"Najveći plasman je kroz turističku sezonu, nešto ide i zime kroz specijalizirane trgovine vinoteke delikatesne trgovine. Dio ide u Austriju, Njemačku, pa i za Singapur i Japan, polako osvajamo tržište", kaže Tomo.
Hrvatske smokve još brže bi osvajale svjetska tržišta da postoji organizirana država. Osim u zemljištu, problem je, kao i uvijek, u radnoj snazi. Uvijek nedostaje ruku za berbu.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr