"Riječ je o prapočecima ljudske umjetnosti, o prvim crtežima koje su ljudi radili. Najstariji crtež star je oko 30.000 godina", kazao je Darko Komšo, ravnatelj Arheološkog muzeja Istre u Puli.
Sličnih crteža, osim u Španjolskoj i Francuskoj, gotovo da i nema po svijetu. Prve slikarije, kaže, zapazio je u Romualdovoj pećini 2010. godine. Bili su načinjeni crvenom bojom.
Sedam godina kasnije oformljen je međunarodni tim znanstvenika koji je potvrdio starost hrvatskih paleolitičkih slikarija. "To je prvi nalaz toga tipa u Hrvatskoj, a drugi je nalaz na Balkanu", dodaje Komšo i ističe kako bi starost slikarija mogla biti procijenjena na 30.000 godina.
Otkriće paleolitičkih slikarija u Istri objavljeno je u srijedu u međunarodnom znanstvenom časopisu Antiquity u Engleskoj. "Nadamo se da će ovo otkriće staviti Hrvatsku na kartu lokaliteta koji imaju pećinske slikarije. Imamo nešto što je staro 30.000 godina i nešto što je stvarno izvanserijsko", ističe Komšo.
Na slikarijama pećinskih ljudi pronađenima u Istri može se graditi brend i dodana vrijednost u turističkoj ponudi. Trenutačno se radi na zaštiti nalazišta o kojoj brine Javna ustanova Natura Histrica. "Imamo u vidu i sva druga bogatstva koja se nalaze u Romualdovoj pećini, a to su šišmiši, prirodne ljepote i materijalni ostaci neandertalaca", objašnjava.
Romualdova pećina zatvorena je za posjetitelje. Razlog njezina zatvaranja upravo su pronađene slikarije, a drugi je razlog kolonija šišmiša koja se nalazi u pećini. Nakon što se lokalitet zaštiti, radit će se na prezentiranju bogatstva koje pećina ima u sebi.
Komšo smatra kako u pećini u doba nastajanja pronađenih slikarija vjerojatno nije živjelo puno ljudi. "Pećina je vjerojatno imala kultnu namjenu. Ljudi su očito ulazili u pećinu sa svrhom, ne života, već je ona za njih imala nekakvu kultnu vrijednost. Limski kanal danas je potopljen morem, no tada je bila riječna dolina s puno divljači koju su oni lovili", kazao je Komšo.
Arheološki nalaz koji je u srijedu prezentiran prvi je takve vrste na našem području. "Slikarije su rađene sve crvenom bojom, okerom. Na 44 mjesta pronađeni su tragovi crvenom bojom. Neki su samo ostaci tragova crvene boje bez ikakvih oblika, drugi su vjerojatno rađeni ritualno - namjerno su lomili sige i bojili lomove na sigama. Pronađeni su prikazi bizona, divokoze, ljudi, a imamo i prikaze trokuta koji mogu biti spolni znakovi", dodao je Komšo.
Radi se o zanimljivim slikarijama, ističe, koje pariraju poznatim francuskim nalazištima. Slabo su očuvani, maleni crteži životinja, no radi se o "prvom prikazu umjetnosti na području Hrvatske starom 30.000 godina".