"Zbog odlaska na specijalističke preglede u bolnice u Dubrovnik, Split, Šibenik, Zadar, Rijeku i Pulu otočani proživljavaju nepoželjne morske avanture gubeći vrijeme, novac i živce, a još se uz to izlažu brojnim prometnim i administrativnim neugodnostima. Projekt ima za cilj umanjiti sve te probleme, unaprijediti specijalističku zdravstvenu zaštitu otočana obavljanjem pregleda na otocima te istovremeno uštediti velika financijska sredstva HZZO- u koji sada plaća putne troškove otočanima“, objašnjava Kalilić.
Čak 10 specijalističkih ordinacija i helidrom.
Prema njegovoj zamisli na brodu poliklinici bi se nalazilo 10 specijalističkih ordinacija i to ginekološka, pedijatrijska, internistička, kirurška, urološka, ortopedska, otorinolaringološka, okulistička, dermatološka i psihijatrijska.
Uz to bi imao prostoriju za polivalentni ultrazvuk, prostoriju za glavnog zdravstvenog tehničara s računalom i kartotekom i čekaonicu za bolesnike. Sve ordinacije bi bile klimatizirane i suvremeno opremljene. Brod bi se gradio u Brodosplitu za posebne objekte. Bio bi dug 40 metara, širok devet metara i sa dva motora bi razvijao brzinu do 24 čvora.
Na gornjoj, od ukupno četiri palube, nalazio bi se helidrom, a među ostalim na brodu i pokretna rampa ili dizalica za invalide u kolicima. Posadu bi sačinjavali zapovjednik broda i strojovođa koji bi bili plaćeni profesionalci, potom dvije do četiri osobe iz Pomorske škole, Veleučilišta, HRM-a i Oceanografskog instituta te naposljetku medicinsko osoblje koje bi brojilo deset specijalista, tri medicinska tehničara i tri specijalizanta.
>> Ravnatelj HZZO-a: Trećina pacijenata u bolnicama je višak
Vrijednost izgradnje broda je 14 milijuna kuna, a financirao bi se iz državnog proračuna, EU fondova, HZZO-a, Ministarstava zdravstva, turizma, znanosti i prometa. U financiranju bi sudjelovalo pet primorskih županija, otočni gradovi i općine, te donatori. Vlasnici broda bili bi Vlada RH, Ministarstvo zdravstva, Ministarstvo prometa i HZZO. Tvrtka Plovput bi tehnički održavala brod, a osiguravajuća kuća Euroherc bi uz popust od 30 posto osigurala brod.
"Projekt omogućava najpogodniji i najracionalniji način pružanja specijalističkih usluga u sadašnjim uvjetima, ali i ravnomjernu kvalitetu stručnih usluga. Redoviti dolasci takvog broda na otoke imao bi pozitivan psihološki učinak, a i omogućio bi organiziranje sistematskih pregleda, predavanja, savjetovanja i okruglih stolova. Uz to bi se uz naplatu mogle u sezoni pružati usluge turistima te se omogućava i provođenje dijela staža i specijalizacije mladih liječnika na brodu“, kaže Kalilić i dodaje da bi se tim projektom mogla otvoriti mogućnost znanstvenih radova o otočkoj zdravstvenoj problematici.
Pregledi na brodu smanjili bi gužvu u bolnicama
Da je projekt izvrsna ideja govori i mogućnost da se pregledima otočana na brodu smanjuje pritisak na rad bolničkih klinika, kao i to da se brod poliklinika može uključiti u potragu i spašavanje u slučaju većeg incidenta na moru u relativnoj blizini. Brod poliklinika bi obilazio otoke po utvrđenom rasporedu u trajanju od dva do četiri dana za svaku županiju.
Preglede bi obavljali specijalisti iz bolnica županija uz more, dok bi u ljetnim mjesecima to mogli raditi i specijalisti iz unutrašnjosti te inozemstva. Glavni medicinski tehničar iz županijske bolnice bio bi koordinator rada specijalista za svoju županiju u suradnji s lokalnom Lučkom kapetanijom i voditeljem medicinskog osoblja za svaki otok koji će brod posjetiti.
"U sadašnjim uvjetima ovaj je projekt moguć i potreban posebno ako u obzir uzmemo demografsku ugroženost i nedostatak liječnika specijalista na otocima.
Zbog njihovog manjka u bolnicama na kopnu teško je u takvoj negativnoj kadrovskoj situaciji u budućnosti očekivati zapošljavanje liječnika specijalista na bilo kojem našem naseljenom otoku. Srećom imamo brodogradilišta koja su sposobna izvesti tehničko projektiranje i izgradnju ovog jedinstvenog tipa broda“, rekao je Kalilić.
O svom je projektu obavijestio premijera Zorana Milanovića, resorna ministarstva, HZZO, Agenciju za EU fondove, županije, gradove i općine na otocima od kojih očekuje odgovor.
Hrvatska obala ima 1244 otoka, otočića, grebena i hridi ukupne površine 3300 km2. Teritorijalno more čini 32.000 km2 ili 37 posto ukupne površine Hrvatske. Na 60 naseljenih otoka živi 125.000 stanovnika koji čine 2,7 posto svih stanovnika u zemlji. Domovi zdravlja u sedam primorskih županija organiziraju osnovnu zdravstvenu zaštitu osim specijalističke jer liječnika specijalista na otocima nema pa otočani s uputnicom moraju putovati do bolnica na kopnu. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook