Na početku današnje sjednice Vlade premijer Zoran Milanović prvo se osvrnuo na kritike oporbe nakon njegovog intervjua Dnevniku Nove TV u kojem je ustvrdio kako građanima ništa nije obećao. 'Kad kažem da nismo ništa obećavali, to nije ni bijeg, ni eskapizam. Radimo ono što je moguće, uvodimo red u državu. (...) Tako ćemo i nastaviti, a rezultat će doći. Uvijek vodimo računa o ljudskom strpljenju, koje nije bezgranično. Treba i malo sreće, ali nju nismo predvidjeli u ovoj jednadžbi, sve ovisi o nama', rekao je premijer.
Milanović je dodao i da će nastaviti raditi kao i do sada te da 'računamo na strpljenje, ali ne na sljepilo ljudi', a uvodno je izlaganje zaključio obećanjem da novih poreznih opterećenja neće biti.
Osvrnuo se i na stravičnu prometnu nesreću na zagrebačkim Sveticama. 'bez namjere da apeliram na dnevnopolitičke emocije, radi se o strašnoj stvari. Svatko tko sjeda za volan, neka vodi računa da nije sam na cesti, neka vodi računa da u ruci ima svoj i živote ljudi koji stoje pored ceste... i deset metara od ceste. Ovakve će se nesreće događati i dalje, vremena su teška, ali pozivam ljude da bjesove i frustracije na cesti ne kanaliziraju kroz automobilski volan, kroz automobilski diferencijal i kroz prijenos. Cijena je ogromna', poručio je Milanović.
Najavljen porast investicija za 11,5 posto
Prva i središnja točka današnjeg dnevnog reda bila je Pokretanje novog investicijskog ciklusa u Republici Hrvatskoj u mandatu od 2012. do 2015. godine, s posebnom analizom za 2013. godinu. O tome je prezentaciju imao potpredsjednik Vlade Branko Grčić koji je odmah napomenuo da su vremena teška i da je Europa na putu prema drugom recesijskom dnu, ali da Vladina projekcija rasta BDP-a od 1,8 posto ne mora biti nerealna.
Za sljedeću je godinu najavio porast investicija za 8,9 milijardi kuna ili 11,5 posto pod uvjetom da se osobna potrošnja zadrži na istoj razini i da dođe do očekivanog oporavka izvoza, što uvelike ovisi o situaciji u Europi. Kao temelj rasta sljedeće godine naveo je skok u državnim investicijama, nakon čega slijede ulaganja privatnog sektora te povlačenje novca iz EU fondova. Ulaskom u EU Grčić očekuje i povećanje dotoka kapitala u Hrvatsku.
Ipak, napomenuo je da će se spomenutim rastom investicija Hrvatska vratiti na razinu tek malo višu u odnosu na kriznu 2010. godinu, a i dalje znatno manje u odnosu na dosad najbolju 2008. godinu. Te 2008. ukupno su u Hrvatskoj investirane 93 milijarde kuna, a za sljedeću se godinu predviđa oko 72 milijarde.
Projicirani rast temelji se na rastu bruto investicija javnih društava i opće države, rastu investicija privatnog sektora i povećanju iskorištenosti EU fondova, kao i izravnih stranih ulaganja. Iz proračuna opće države trebalo bi investirati 3 milijarde kuna više nego lani, što je porast od čak 78 posto. No, iz toga se vidi, ističe Grčić, da rashodi u proračunu većinom rastu zbog kapitalnih ulaganja.
'Sav taj novac ide u gospodarstvo, što kroz saniranje brodogradnje, što kroz fondove za gospodarsku suradnju koji će pomoći u restrukturiranju nekih drugih kompanija, što kroz sufinanciranje projekata koje financiraju EU fondovi, ili kroz nabavu borbenih oklopnih vozila, što će vjerojatno raditi naše kompanije', rekao je Grčić.
'Investicijski bum u HŽ-u'
Od javnih poduzeća očekuje se povećanje investicija s ovogodišnjih 10,7 milijardi kuna na 15 milijardi kuna, odnosno za 4,3 milijarde kuna.
Najveći javni investitor trebale bi biti Hrvatske željeznice, u kojima je, prema Grčiću, napravljen veliki napor u pripremi raznih projekata. 'Očekujemo investicijski bum u HŽ-u', rekao je Grčić i dodao da će se dobar dio HŽ-ovih projekata i u pripremnoj i u izvedbenoj fazi sufinancirati iz EU fondova.
'Napredak očekujemo i od HAC-a, HC-a i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koji bi trebao udvostručiti investicije zajedno s lokalnim samoupravama', dodao je Grčić.
Država bi, osim javnih investicija, u poboljšanju gospodarskih trenodva sljedeće godine trebala sudjelovati i daljnjim olakšavanjem poslovanja i povećanjem konkurentnosti. Također, Grčić kaže da je Vlada formirala i posebnu koordinaciju koja će iz tjedna u tjedan pratiti investicije u javnom sektoru, povlačenje novca iz EU fondova, poslovnu klimu te provedbu ostalih reformi.
Premijer Milanović je najavio da bi se gospodarska aktivnost napokon trebala pokrenuti sljedeće godine. Spomenuo je da treba poboljšati investicijsku klimu i olakšati poslovanje, ali da je to stvar dojma.
Cijelu Vladinu prezentaciju pogledajte u dokumentu na dnu ovog članka
HŽ Cargo traži strateškog partnera
Jedna od točaka dnevnog reda bila je i restrukturiranje HŽ-a te mogućnost promjene vlasničke strukture HŽ Carga. Ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić najavio je postupak prikupljanja pisama i vođenja pregovora s mogućim strateškim partnerima kojima će se dati dubinski uvid u poslovanje poduzeća, tzv. due dilligence.
Osvrnuo se i na situaciju u Gredelju, koji je unatoč stečaju ovog tjedna zaposlio 18 novih ljudi, a trenutno ondje radi gotovo tisuću zaposlenika.
'Hoćete reći da nismo upropastili Gredelj?'
Premijer mu je na to dobacio: 'Čekajte, hoćete reći da nismo upropastili Gredelj?', a zatim je dodao da ni 'uz najbolju namjeru da uništimo Gredelj - ne ide'. Rekao je da je to njegov osvrt na nedavne kritike 'dobronamjernih' saborskih zastupnika koji su tvrdili da Vlada pokušava uništiti tu tvrtku. 'Ukazujem na sve zamke i sprudove populizma i neodgovornosti u hrvatskoj politici. Da hoćemo upropastiti Gredelj, ne bismo to mogli učiniti', dodao je.
Pred Vladom je bio i Konačni prijedlog zakona o lokalnim izborima kojim se, uz ostalo, propisuje u kojim slučajevima se raspisuju prijevremeni izbori te se određuje produljenje roka za održavanje prijevremenih izbora sa 60 na 90 dana kako bi se izbjeglo eventualno održavanje izbora u ljetno vrijeme ili u vrijeme božićnih blagdana.
Ministar uprave Arsen Bauk kaže da će za raspisivanje referenduma o opozivu lokalnih čelnika sada biti potrebni potpisi barem 20 posto stanovnika lokalne jedinice, a da bi referendum uspio, na njega mora izaći barem trećina upisanih birača. 'Ovo je još uvijek dovoljno visok, ali ostvariv cenzus', rekao je Bauk.
Premijer Milanović je za staru verziju zakona rekao da je loša i da je njome odnos gradonačelnika i gradskog vijeća bio definiran 'mutno'.
Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi propisuje se da se referendum za opoziv općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovog zamjenika može raspisati i to na prijedlog 20 posto od ukupnog broja birača u jedinici, a opoziv je uspio ako se za izjasnila većina birača, uz uvjet da ta većina iznosi najmanje trećinu ukupnog broja birača upisanog u popis birača u jedinici.
>> Vlada smjenjuje Upravu HAC-a!
Uvodi se i novi institut istovremenog raspuštanja predstavničkog tijela i razrješenja općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovog zamjenika u slučaju nedonošenja proračuna, odnosno odluke o privremenom financiranju, čime se želi pridonijeti usuglašavanju političke volje u najvažnijim pitanjima od interesa za jedinicu lokalne i područne (regionalne) samouprave. Na dnevnom redu su i izmjene i dopune Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe te konačni prijedlog zakona o prebivalištu te zakona o registru birača. (D.M./Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook