Rast cijena energenata - nafte, plina i struje posljedica je globalnih kretanja dodatno pogonjenih ruskom agresijom na Ukrajinu i uvod u lančanu reakciju povećanja cijena.
Od 1. travnja struja u prosjeku poskupljuje 9,6 posto, a plin 15 do najviše 20 posto. U praksi to znači da će računi za struju biti veći od 15 do 28 kuna, ovisno o tarifi, a računi za plin od osam do 54 kune, ovisno o distributeru.
Poskupljenja bi bila još i veća - cijena struje bi od danas išla 23 posto gore, dok bi plin poskupio 77 posto - da Vlada nije donijela mjere za njihovo ublažavanje.
Paket mjera za ublažavanje rasta cijena energenata, koji je Vlada predstavila sredinom veljače, podsjetimo, uključuje potpore za trošak plina kućanstvima, porezna rasterećenja, socijalne naknade za građane u riziku od energetskog siromaštva i jednokratne naknade namijenjene umirovljenicima.
Korisnici i korisnice zajamčene minimalne naknade, a riječ je o oko 50.000 građanki i građana, dobit će bonove na iznose od 1000 kuna za plaćanje električne energije i plina. Dosad je taj bon bio 800 kuna.
Korisnici i korisnice osobne invalidnine i njihovi članovi i članice kućanstava, njih oko 40.000, dobit će bon od 1750 kuna za plaćanje struje i plina. Dosad je taj bon iznosio 1500 kuna.
Kad je riječ o umirovljenicama i umirovljenicima, uvodi se jednokratni energetski dodatak na mirovine do 4000 kuna, a u tu kategoriju ulazi i ostvaruje pravo na energetski dodatak gotovo 730.000 osoba.
Kako bi ublažila lančana poskupljenja zbog rasta cijena energenata, Vlada je smanjila stope PDV-a na niz proizvoda, no tek treba vidjeti učinke te mjere.
Poseban program mjera napravljen je za gospodarstvo, poljoprivrednike i ribare, a Vladin paket pomoći građanima i poduzetnicima težak je oko pet milijardi kuna.