Ante Ercegović iznajmljuje stan turistima. Za svoju djelatnost po onom što Vlada predlaže - morat će dobiti suglasnost dvotrećinske većine suvlasnika zgrade, odnosno 66,6 posto vlasnika. Za to ima rok od pet godina.
"Već ima priče ljudi koji kažu da im ovi traže provizije, prijete, znači zadiremo u neke međususjedske odnose, koji su inače osjetljiva stvar", objašnjava Ercegović.
Suglasnost za kratkoročni najam moraju dati i susjedi s kojima dijeli zidove, strop i pod svog stana.
"Kućni red je nešto što se mora poštovati, ali nije način da susjedi odlučuju o našoj imovini. Najvjerojatnije ću ostati bez mogućnosti kratkoročnog najma, što financijski utječe na stanje u obitelji", nadodao je Ercegović.
Mali iznajmljivači ističu - ovakav zakon među ljude će unijeti nemir.
"Može se dogoditi situacija da suvlasnik potpis jednom iznajmljivaču ne da samo zbog toga što nemaju dobre odnose. Mi nismo za nikakvu suglasnost. Mi smo za mehanizme koji su već dosad uređeni, a to je međuvlasnički ugovor u kojem se reguliraju sve te stvari, mi smo za kućni red", poručila je Nataša Luketić iz građanske inicijative Spasimo male obiteljske iznajmljivače.
Da je tekst manjkav i nedorečen, smatraju predstavnici suvlasnika. I traže vraćanje na doradu u dijelu koji se odnosi na stanove u kojima se odvija komercijalna djelatnost.
"Nismo protiv obavljanja djelatnosti i kratkoročnog najma u zgradama, to se može, ali uz obećanje da će vlasnik stana osigurati da se mir u zgradi odvija na uobičajeni način jer je zgrada prvenstveno namijenjena za stanovanje", rekao je Zdravko Vladanović, predsjednik Udruge predstavnika suvlasnika stambenih zgrada grada Zagreba.
Nedostaju, kažu, mehanizmi kontrole. Ministar Branko Bačić objašnjava - suglasnost nije trajna. I dodaje: "Naš je cilj spriječiti daljnju prenamjenu takvih stambenih jedinica, zaustaviti ih, i te prazne stambene jedinice podignuti na tržište kako bismo većom ponudom stambenih jedinica za stanovanje smanjili cijenu kvadrata stana i smanjili cijenu najamnine."
Oni koji su na zakonu radili poručuju da ljudi moraju znati da je zakon politički akt. "Država je odlučila to pitanje riješiti. Je li to dobro ili nije dobro, to je nebitno. l jedina opcija, ako smatraju da su ugrožena njihova prava, je da se obrate Ustavnom sudu", poručio je Dejan Bodul s Pravnog fakulteta u Rijeci, član Povjerenstva za pripremu Zakona.
Nacrt konačnog prijedloga Zakona kojim se uređuje upravljanje i održavanje zgrada Vlada je u četvrtak uputila u Sabor.