UN je ispravio predikcije broja svjetskog stanovništva za 2050. godine na 9,8 milijardi zbog većeg prirodnog prirasta u afričkim zemljama. No, to što raste broj ljudi u svijetu, ne znači da raste i broj ljudi u Hrvatskoj. Dapače, do 2050. predviđa nam se pad od 728.000 stanovnika, a a 2010. taj će se broj spustiti na 2,5 milijuna.
U Hrvatskoj će, ako se predikcije demografskih stručnjaka UN-a pokažu točnima, za 33 godine živjeti 3.461.000 ljudi.
UN-ov odjel za ekonomske i socijalne odnose objavio je izvještaj ''Svjetski populacijski izgledi: Revizija 2017.'' u kojoj navodi da se polovica rasta svjetske populacije odnosi na samo devet država - Indija, Nigerija, Demokratska Republika Kongo, Pakistan, Etiopija, Tanzanija, Sjedinjene Države, Uganda i Indonezija.
Zanimljivo je da rast broja stanovništva pada u gotovo svim regijama u svijetu. Međutim, skupina 47 najnerazvijenijih država je između 2100. i 2015. imala relativno visoku razinu plodnosti od 4,3 djece po ženi. Sve veći broj država trenutno ima razinu plodnosti ispod granice koja održava broj stanovnika konstantim. Među njima je i Hrvatska gdje je natalitet manji od 1,5.
Hrvatska je po tome slična europskim kretanjima starenja stanovništva. Postotak onih starijih od 60 godina će s 25 posto koliko ih je bilo ove godine narasti na 35 posto do 2050., a prema objavljenim ispravljenim predikcijama, ni kretanje izbjeglica i migranata neće nadoknaditi svekupan pad u Europi, pa ni u Hrvatskoj.
Najznačajnija posljedica pada broja stanovnika je ekonomske naravi. Osim što će nedostajati radne snage, nedostajat će i stanovnika koji će trošiti, što pak utječe na ulaganja, ali i na mirovinski i zdravstveni sustav.