'Ustavno sudovanje kroči po suhom, raspucalom i neplodnom tlu koje nema perspektive. Treba mu životnosti, djelotvornosti i operativnosti', kazala je Omejec otvarajući okrugli stol o budućnosti ustavnog sudstva koji je održan u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (HAZU).
'Ustavni sud doslovno je zagušen predmetima, a samo se u rijetkim slučajevima bavi pravim problemima. Čak 95 predmeta zapravo nema nikakvo ili barem značajnije ustavnopravno značenje', ustvrdila je Omejec. Dodala je da 84 posto predmeta otpada na ustavne tužbe, 13 posto na ocjene zakona i drugih propisa, a tek tri posto na sve ostale nadležnosti Ustavnog suda.
Sudu potrebno preslagivanje
Ipak, Jasna Omejec smatra da instituciji kojoj je na čelu ne treba promjena temeljnog ustroja, već 'preslagivanje' po uzoru na njemački model, također zasnovan na europskom kontinentalnom pravnom nauku.
Po tom bi modelu zahtjeve za ocjenom ustavnosti, odnosno apstraktnu i konkretnu kontrolu pojedinih odredbi, mogli tražiti jedino ovlaštena tijela zakonodavne i izvršne vlasti i sudovi.Ustavne tužbe, s druge strane, podnositi bi mogle jedino privatne osobe s neposrednim pravnim interesom te lokalna samouprava u stvarima iz njenog djelokruga.
Čak 8000 neriješenih predmeta, a stižu novi
Prema posljednjim podacima, na Ustavnom sudu ima oko 8000 neriješenih predmeta, a samo je u prva tri mjeseca ove godine zaprimljeno još oko 1500 novih. Uvodna izlaganja na okruglom stolu 'Hrvatsko ustavno sudovanje - de lege lata i de lege ferenda' održali su i ustavni suci Davor Krapac i Željko Potočnjak te sveučilišni profesori Siniša Rodin sa zagrebačkog i Zvonimir Leuc s osječkog pravnog fakulteta.
Sva izlaganja, kao i detalji iz rasprave u kojoj su sudjelovali ustavni suci i brojni ugledni pravnici objavit će se u stručnom izdanju HAZU-a koje bi, po riječima moderatora ovog skupa akademika Jakše Barbića, iz tiska trebalo izaći već početkom lipnja.