Prema mišljenju inspektorice Horvatić, velika je vjerojatnost da je lisica bijesna, jer lisice svoje šumsko stanište napuštaju i približe se kućama uglavnom samo zbog bjesnoće.
Ta je vjerojatnost veća jer još nije nastupila oštra zima, nema snijega i lisice sada sigurno nisu u oskudici za hranom, smatra Horvatić.
Prema Pravilniku za suzbijanje bjesnoće svi psi koji su bili u kontaktu s usmrćenom lisicom bit će stavljeni u karantenu.
Ako nalaz pokaže da je lisica bila bijesna svi koji su redovito cijepljeni protiv bjesnoće ostat će u karanteni 60 dana, a necijepljeni će psi biti eutanazirani, kazala je Horvatić.
Ovaj primjer, ističe inspektorica, ukazuje da je cijepljenje pasa protiv bjesnoće važno i u selima i u gradovima, a obavlja se svake godine od 31. siječnja do 31. ožujka.
Upravo se psi najčešće od svih kućnih ljubimaca sukobe s bijesnom lisicom (a i vukovima gdje ih ima) te se zato i najlakše zaraze i bjesnoću prenose na čovjeka.