Priznao je to ravnatelj USKOK-a Dinko Cvitan na prvoj sjednici Nacionalnog vijeća za praćenje suzbijanja korupcije u Saboru.
Cvitan je otkrio da je policija najveći podnositelj kaznenih prijava i to najčešće protiv svojih djelatnika, a u posljednje vrijeme na udaru su i suci.
Na sjednicu je pozvan i dubrovački poduzetnik Goran Štrok, koji se i sam našao u korupcijskoj priči oko davanja mita kako bi mu pribavili dozvole za rad hotela.
Nacionalno vijeće za suzbijanje korupcije: Poguban utjecaj korupcije na gospodarstvo
Hrvatsko gospodarstvo godišnje zbog korupcije izgubi oko šest milijardi kuna, upozorili su sudionici današnje sjednice koju je Nacionalno vijeće za praćenje nacionalnog programa za suzbijanje korupcije održalo na temu "Korupcija - uteg hrvatskog gospodarstva".
Ravnatelj USKOK-a Dinko Cvitan upozorio je na potrebu sinergije državnih tijela u borbi protiv korupcije.
"Ako netko očekuje da će DORH i USKOK sami srediti korupciju, onda ja odmah mogu podnijeti ostavku", kazao je Cvitan.
Upozorio je da korupciju u vlastitim redovima prijavljuje samo policija pa se čini da je tamo jedino i korupcije, a sve državne institucije pozvao je da korupciju prijavljuju čak i kad nemaju valjanih dokaza, nego samo sumnjaju u njezino postojanje.
Ministrica pravosuđa Ana Lovrin suglasila se da službe ranije nisu na pravi način procjenjivale korupciju, jer nije postojalo tijelo za koordinaciju borbe protiv korupcije.
Nakon što je osnovano Vladino povjerenstvo za praćenje provedbe antikorupcijskih mjera kojemu je zadaća procijeniti korupcijske rizike i detektirati gdje su opasnosti najveće i što od njih očekivati, o korupciji se govori više nego ikad prije, kazala je Lovrin.
One koji sumnjaju u korupciju pozvala je da ju prijave nadležnim tijelima, a da sa slučajevima ne izlaze u medije, jer time korumpiranima samo šalju poruku da se trebaju sakriti.
Naglasila je i da je Vlada učinila mnoge napore u borbi protiv korupcije, a da je sljedeći korak Strategija suzbijanja korupcije, koja bi se na saborskim klupama trebala naći već idući tjedan.
Odbacila je tumačenje nezavisnog zastupnika Dragutina Lesara da je predložena strategija "kamilica" za taj problem. Prenijela je mišljenje Europske komisije da je Hrvatska dobro oformila zakonodavni represivni okvir koji je skoro dovršen, da se broj predmeta vezan uz korupciju od 2006. do 2007. godine na sudovima povećao za 34 posto, a godinu ranije za čak 110. posto.
Predsjednik Nacionalnog vijeća Željko Jovanović iznio je podatak da korupcija svjetsko gospodarstvo godišnje košta između 1000 i 1500 milijardi američkih dolara, dok u Hrvatskoj počini štetu od šest milijardi kuna.
Istraživanje u 33 zemlje pokazalo je da je 24 posto gospodarskih subjekata u svijetu bilo prisiljeno na korupciju, a 18 posto onih koji na nju nisu pristali je propalo, naveo je Jovanović.
Podsjetio je na aktualne slučajeve napada na Igora Rađenovića iz Zagrebačkih cesta i novinara Dušanja Miljuša, koji bi, kaže Jovanović, kroz proces pronalaženja počinitelja i njihova procesuiranja trebali postati ogledni primjer za slične nakane u budućnosti.
Slovenski veleposlanik Milan Orožen Adamič upozorio je, pak, kako je čak 40 posto slovenskih tvrtki u Hrvatskoj imalo problema s korupcijom.
Podzetnik Goran Štrok, koji je zbog odbijanja reketa lokalnih dužnosnika izgubio pet milijuna eura, gospodarstvenicima poručio da moraju ujediniti snage u borbi protiv korupcije.
"Ako je ucijenjen jedan, ucijenjeni smo svi", poručio je Štrok, parafrazirajući NATO-ov moto.