U javnim srednjim školama ove godine ima više od 53 tisuće mjesta, a ponovno se očekuje velika navala na gimnazije. Nitko se ipak ne usuđuje preporučiti učenicima koju školu upisati da ne završe na burzi.
'Oni sada smatraju, četiri godine gimnazije, bit ću zreliji, stariji i pametniji, tada ću odabrati školu odnosno buduće zanimanje kroz fakultet. Mislim da je to jedan od trendova u posljednje vrijeme', kaže Dalibor Bronzović, ravnatelj OŠ Rapska. 24 posto mjesta u srednjim školama otpada na gimnazije, nešto više nego prošle godine, 41 posto na tehničke četverogodišnje škole, 30 posto strukovne trogodišnje. Omjer je to kao i prijašnjih godina.
'Svatko na svojoj mikro regiji, mislim prije svega na županije vodi računa o tome da upisani učenici pokrivaju buduće tržite rada', ističe Želimir Janjić, državni tajnik za srednje škole. S kojom školom današnji osmaši neće završiti na burzi teško je reći. Ima rijetkih zanimanja koja su tražena, a gotovo ih nitko ne upisuje.
'Uglavnom zanimanja u obrtu, tipa zanimanja dimnjačar gdje nemamo posebnih interesa za taj upis. Također neki zanati kao što su vezani uz rad zlatara', dodaje Janjić. S Hrvatskog zavoda za zapošljavanje ne mogu ništa preporučiti osmašima, u velikoj nezaposlenosti sva su zanimanja suficitna. A među nezaposlenima 30 posto su mladi do 29 godina. Bilo bi ipak najgore da im obrazovanje završi s osnovnom školom.