Riječ je o akciji 'Stop pirati', koju je u suradnji s MUP-om te udrugama glazbenih i filmskih djelatnika pokrenulo Društvo za zaštitu audio-vizualnih djela.
Nakon što su valjci u prostorima Jadran filma započeli uništavati velike količine krivotvorina, tajnik Društva Zoran Vujasin izvijestio je na konferenciji za novinare da je od 2002. do danas doneseno više od 300 pravomoćnih presuda za piratstvo, a izrečene kazne uglavnom su bile novčane ili uvjetne.
No, naglasio je potrebu učinkovitijeg suzbijanja piratstva, a to je, istaknuo je, moguće jedino ako u društvu prevlada svijest da je piratstvo 'najobičniji kriminal i lopovluk, zlouporaba onoga što su neki postigli svojim znanjem i umijećem'. 'Sve dok se ne stvori društvena svijest da je to ukradeno, dotle ćemo morati djelovati i tražiti od države da bude efikasnija', poručio je Vujasin, te ustvrdio da Hrvatska ima dobre propise koji štite autorska prava, ali da je problem u njihovoj primjeni.
Problem su veliki pirati
Upitan trebaju li strahovati tzv. mali pirati, odnosno oni koji na kućnim računalima skidaju filmove i glazbu, odgovorio je da nije problem u njima, već u onima koji nečija djela nezakonito nude na internetu i na tome dobro zarađuju. 'Treba kriviti one koji nude. To su ozbiljni kriminalci, a ne djeca iz susjedstva, oni su paralelna kriminalna industrija koja ne plaća poreze, ne investira u umjetnike, nego od njih krade', poručio je Vujasin.
Procjene govore da se u Hrvatskoj stopa 'piratizacije' filmskih djela kreće oko 65 do 70 posto od ukupne konzumacije tih djela, a kada je riječ o glazbenim djelima, stopa piratizacije čak prelazi 90 posto. Financijski gubici glazbene industrije, ali i državnog proračuna, tako se procjenjuju na više od 150 milijuna kuna. (Hina)