inflacija jede novac

Unatoč visokim troškovima života, Hrvati sve više čuvaju svoj novac: Evo tko je rekorder po štednji

Banka Foto: Dnevnik Nove TV
Unatoč visokim troškovima života, Hrvati su, čini se, odlučili manje trošiti, a više čuvati svoj novac. Uostalom, možda ih je upravo i briga za crne dane, natjerala da - u odnosu na prošlu godinu - svoju štednju povećaju.

Najveće štediše u zemlji, rekorderi su Istrijani - po glavi stanovnika imaju najviše.

Vanja Dominović iz Hrvatske gospodarske komore kaže kako najniže depozite imaju građani Vukovarsko-srijemske županje, iznad 5000 eura, a Istrijani iznad 15.000 eura. Oni koji ne čuvaju novac na računima ulažu u dionice, državne obveznice, investicijske i mirovinske fondove. I takvih je sve više.

"U otvorene investicijske fondove je uložilo više od 320 tisuća građana, a u mirovinske 480 tisuće građana". U usporedbi s prosjekom Europske unije Hrvati se i dalje uče kako ulagati. Finacijska pismenost mogla bi biti i bolja.

Marin Hrešić, predsjednik Udruženja investicijskih i mirovinskih fondova HGK kaže kako je u Hrvatskoj oko 5% ulaganja ukupne finacijske imovine građana uloženo u investicijske fondove dok je prosjek EU-a 14 posto. 

Marin Hrešić Foto:Dnevnik Nove TV

Prema podacima HNB-a Hrvati su na računima imali gotovo 42 milijarde eura. Podaci za rujan u usporedbi s 2024. bilježe povećanje.

Sandra Švaljek, zamjenica guvernera HNB-a kaže kako je porast depozita 3,3 milijardi eura.

"Imamo porast depozita na tekućem računu nešto veći jer su se smanjili depoziti na oročenu štednju zbog pada kamatne stope". 

Tu je i efekt inflacije.

Marin Hrešić, iz Udruženja investicijskih i mirovinskih fondova HGK savjetuje da ne ulažemo sva jaja u istu košaru. 

"Jer ako košara padne ostanete bez svih jaja. Hrvatima preporučam da više ulažu u neke druge instrumente, jer inflacija im jede ovo što drže na računima". Trend ulaganja u nekretnine ne posustaje, a generalna potrošnja raste.

"U ovim dobrim vremenima građani su skloniji potrošnji, ali uvijek postoji rizik da će doći lošija vremena – zato je poželjno stavljati nešto novca na stranu", kaže Švaljek. 

S kreditima kod banaka ima novosti.

Tadija Vrdoljak, predsjednik Udruženja banaka kaže kako se osjeća određeno smanjenje potražnje, ali i iznosi koje mogu zatražiti s obzirom na nove mjere regulatora. 

Za dio građana na spomen štednje to zvuči ovako...

"Štedim li? Uštedila sam dok sam radila, sad ne osudjevam u ničemu", kaže Mara iz Zagreba. 

"Ostavim od svake plaće nešto malo", kaže drugi građanin. I tako sitno, euro po euro Hrvati nađu načina kako uštedjeti.

 

 

 

Povezane teme