Profesor Kangrga umro je svega nekoliko dana prije svog 85. rođendana koji je trebao proslaviti 1. svibnja. Kangrga je bio dugogodišnji vodeći član Odsjeka za filozofiju, umirovljen 1993., a od prošle godine ponovno je kao vanjski suradnik bio predavač i mentor na studiju filozofije.
Rođen je u Zagrebu 1. svibnja 1923., gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju te studij filozofije 1950. godine. Doktorsku disertaciju pod naslovom "Etički problem u djelu Karla Marxa" obranio je 1961. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Redoviti profesor postao je 1972. godine. Gotovo tri desetljeća obavljao je dužnost šefa katedre za etiku, a u dva je mandata bio i pročelnik Odsjeka za filozofiju.
Od 1962. do 1964. boravio je kao stipendist Humboldtove zaklade na sveučilištu u Heidelbergu, potom i na sveučilištima u Freiburgu, Wuerzburgu i Aachenu. Gostovao je kao predavač na svim tim sveučilištima, kao i u Bonnu, Muenchenu, Duesseldorfu, Pragu, Bratislavi, Budimpešti, Moskvi, Lenjingradu i Kijevu.
Bio je jedan od utemeljitelja i član uredništva zagrebačkog časopisa Pogledi (1952. - 1954.), među pokretačima časopisa Naše teme i časopisa Praxis, u sastavu čije je redakcije bio od osnivanja do gašenja tog časopisa (1964. - 1974.).
Jedan je od osnivača Korčulanske ljetne škole, te dugogodišnji urednik "Filozofske biblioteke" zagrebačkog izdavača "Naprijed", u kojoj je objavljen niz kapitalnih djela klasične filozofijske literature. Bio je 1957. jedan od utemeljitelja Hrvatskoga filozofskog društva, u čijem je upravnom odboru bio i tajnik, a u jednom je dvogodišnjem mandatu obnašao i dužnost predsjednika Hrvatskog filozofskog društva.
U kontinuitetu objavljuje punih 57 godina - objavio je ukupno 15 knjiga, jedan udžbenik, preko 60 izvornih članaka (od toga 13 u inozemnim edicijama, na njemačkom, engleskom, talijanskom, španjolskom i slovačkom jeziku), kao i veći broj preglednih članaka i prikaza. Također su objavljena i njegova Odabrana djela u četiri sveska.