Rođen je 1932. godine u Ivanjici. Diplomirao je književnost na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 1958. godine. Na poziv Miroslava Krleže godine 1961. dolazi u Leksikogafski zavod u Zagreb.
U Hrvatskom leksikografskom zavodu "Miroslav Krleža", vodećoj hrvatskoj znanstvenoj instituciji, bio je glavni urednik "Osmojezičnoga enciklopedijskog rječnika" te glavni ravnatelj.
Tomislav Ladan u književnosti se javio 50-tih godina prijevodima angloameričkih i skandinavskih pjesnika, pjesmama, esejima i kritikama. Kako ističe književna kritika, njegovi književno kritički radovi na graničnim su područjima eseistike, znanosti o književnosti utemeljene na nekim iskustvima angloameričke nove kritike te jezikoslovlja, a najbolje funkcioniraju u okvirima enciklopedijske informatičnosti kao i disciplinirana pristupa tradiciji i klasicima.
Njegova tumačenja hrvatskih pisaca naklonjena su komparatističkim obzorima, te pokazuju posebno zanimanje za jezičnost. Njome je natopljen i Ladanov roman "Bosanski grb" (1975.) utemeljen na destrukciji tradicionalnih obrazaca pripovjedanja. Spomenuti roman 1990. doživio je drugo prošireno izdanje.
Tomislav Ladan u svom bogatom polustoljetnom književnom i leksikografskom djelu ostavio je brojne inačice i izričaje, oteo zaboravu i neke riječi iz starije hrvatske pismenosti i književnosti.
Ladan je objavio i kapitalno djelo enciklopedijsku knjigu "Riječi: značenje, uporaba, podrijetlo" 2001. godine.
Prevoditelj je sa starogrčkoga, poglavito Aristotelova djela, dijelova Biblije, Eshila, Euripida, latinskih pisaca Ovidija i Augustina, djela hrvatskoga filozofa Franje Petrisa s latinskoga, te Decartesa i H. Marcusea.
Hrvatsku književnost zadužio je i prijevoditma T. S. Eliota, E. Pounda, V. Nabokova, Shakespearea, I. Bergmana, H. Ipsena, A. Strindberga. Godine 1991. objavljena su mu Izabrana djela, a 2001. prvo kolo Sabranih djela.
Ladanov utjecaj bio je izniman u hrvatskoj kulturi, bio je iznad svega filološki inventivan, a svojim djelom utjecao je na više naraštaja i kao jezikoslovac i kao književnik.
U povodu Ladanove smrti njegov bliski suradnik, ravnatelj Hrvatskog leksikogafskog zavoda Miroslav Krleža, Vlaho Bogišić izjavio je kako je Ladan stvorio tijekom pola stoljeća najopsežnije djelo u povijesti hrvatske leksikografije i leksikografije uopće.
Podsjetio je također da je u Leksikografski zavod Ladan došao na poziv Miroslava Krleže.
Govoreći o suradnji na poslovima u vodstvu Hrvatskog leksikogafskog zavoda, Bogišić je napomenuo kako su se svakodnevno sastajali ujutro i poslije podne.
"U gotovo tisuću večeri naših sastanaka nije izgovoreno mnogo riječi, mnoge su se ponavljale, ali su gotovo sve poznate", rekao je Bogišić.