Gužvi, prebiranja po štandovima i punih vrećica na Interliberu ove godine neće biti, ali sajamskih cijena će ipak biti. U pravim i virtualnim knjižarama.
"Imate one popuste na koje su kupci naviknuli. To su popusti na novije naslove 20%, a na starije i do 90“, kaže Slavko Kozina, predsjednik zajednice nakladnika i knjižara pri HGK. Kreću danas u 126 knjižara diljem Hrvatske. Beletristika, romani, stripovi, slikovnice, sve će se moći kupovati i na online platformi koja okuplja sve nakladnike.
"Sve ono što ste naviknuli na Interliberu će biti i u knjižarama i na online platformi. Sigurno na online platformi će biti više toga“, dodaje Kozina.
Više toga je davalo čar sajmu. Pa čak i kad izbije koju kunu više. Zagrepčani su složni da im nedostaje.
"To je jedan kulturološki događaj za nas Hrvate. Tako da mi je žao da nećemo biti osobno, ali hvalevrijedna inicijativa što ćemo moć donekle bit virtualno prisutni“, kaže Katarina iz Zagreba.
"Uvijek nešto kupim. Zapravo, dosta toga kupim. Idem biciklom pa ga natovarim. Dosta mi fali. Drago mi je da su se nakladnici ovoga sjetili“, kaže Zrinka iz Zagreba.
Sjetili su se jer je samo sajam znao donositi i do 15% prihoda svake članice. Pa je njegovo otkazivanje težak udarac industriji.
Uz potporu Ministarstva kulture i Grada se krenulo u novi projekt.
"Ja sam uvjeren da će ovaj projekt doprinijeti da knjiga u ovim teškim okolnostima dođe do, prije svega, svojih čitatelja“, kaže Luka Burilović, predsjednik HGK.
A prema istraživanjima Hrvati najviše vole beletristiku. 49% građana je pročitalo barem jednu knjigu u posljednjih godinu dana.
"Ja imam problem sa završavanjem knjiga. Koliko ih završim, to je manja brojka nego koliko ih započnem“, rekao je Ivan.
"Nemam dovoljno vremena čitati koliko bih htjela. Nekad je to tri, nekad 10. Ovisi“, kaže Ema.
Na rubu snaga su kulturnjaci koji se bore s pandemijom. Otkazani angažmani gurnuli su ih na rub egzistencije. Ministrica kaže da će se nastaviti s ciljanim potporama.
"I poticati kombinaciju online i uživo događanja i ja se nadam da ćemo tako održati vitalnom kulturnu produkciju u svim njezinim dijelovima“, kaže Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture i medija. Jer kultura je trenutačno na respiratoru.
Kako se pandemija odrazila na čitalačke navike Hrvata, a samim time i na cijelu industriju pitala je Mišu Nejašmića iz zajednice nakladnika i knjižara reporterka Dnevnika Nove TV Sanja Vištica.
Koliki je udarac pandemija zadala izdavačkoj industriji još će se mjeriti jer pandemija još nije gotova, kaže Nejašmić te ističe da je dosadašnji rezultat zabrinjavajuć.
"Možda nismo nastradali kako druge kulturne industrije, ali naše procjene su između 20 i 40 posto ove godine u odnosu na prethodnu", rekao je.
Na pitanje je li točno da su Hrvati ipak više čitali tijekom karantene, odgovara da nije rađeno nikakvo istraživanje, ali je velik dio ljudi, koji imaju čitalačke navike, rekao da su pronašli više vremena za knjige i čitanje. Dodao je kako je tijekom karantene bila i povećana potražnja za knjigama o samopomoći.
Nejašmić ističe da je čitanje, i mimo pandemije, aktivnost koja "dramatično pomaže razvoju našeg mozga i njegovom održavanju dobre kondicije, pogotovo u ovakvim stresnim vremenima to bi moglo biti od pomoći".
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr