Hrvatska je, naime, tijekom pristupnih pregovora preuzela veliku obvezu za 20 % smanjiti potrošnju energije, za 20% smanjiti emisiju CO2 i za 20% povećati korištenje energije iz obnovljivih izvora.
U Rijeci traje Energetski tjedan. Svi se ondje nadaju da ćemo uspjeti ispoštovati obveze koje smo preuzeli, no za sada smo još daleko od toga. Energetski baš i nismo učinkovita zemlja. Od navedene tri komponente za sada uspješno povećavamo korištenje energije iz obnovljivih izvora, a najteže nam, čini se ide segment smanjenja potrošnje.
>> HEP dobio konkurenciju iz Slovenije, pogledajte koliko možete uštedjeti!
To je zbog toga što previše energije nepotrebno rasipamo. Naše zgrade - i stambene i poslovne daleko su od propisanih standarda. Čak se ni kod novih zgrada koje se grade, uz dužno poštovanje zaista rijetkim iznimkama, o tome ne vodi previše računa. Ulazak u Europsku uniju mnogo će toga promijeniti, a novih se pravila ne bismo trebali nužno bojati.
Slovenska tvrtka najavila je žestoku borbu za svakoga potrošača. 'Svi koji prijeđu kod nas do 31. 7. mogu do kraja godine uštedjeti već otprilike 30%', rekao je Robert Golob, predsjednik Uprave GEN-I-a. Prostora za niže cijene, kažu, ima pa su se obvezali da cijene neće podizati do kraja 2015. godine.
'Do kraja godine nadamo se privući 20.000 potrošača', kaže Golob. To je samo jedna u nizu promjena na energetskom tržištu, jedna od mnogih. 'Svi znanstvenici, inženjeri, svi kreativni ljudi na planetu su svjesni da ova siva civilizacija je došla do kraja i da je totalno neodrživa', rekao je fizičar Davor Pavuna.
Baš zbog toga, energija iz obnovljivih izvora više nego ikada dobiva na značaju. Prije svega moramo prestati rasipati energiju. 'Tu baš u turističkim objektima, ali i u kućama, grijanje i hlađenje bi trebalo modernizirati i time mnogo uštedjeti', kaže fizičar Branko Bošnjaković.
Energetski učinkovita kuća
Kako izgleda život u energetski učinkovitoj kući dobro zna Vibor Travaš. Tek je tijekom studija u Finskoj shvatio koliko imamo prostora za napredak. 'Temperature od -40 koje su kod njih normalne... ali pošto je kod njih bitna izolacija zgrade su uvijek na 20 stupnjeva. Kod nas makar je vani +10 mi se budimo na +12', objasnio je Vibor.
Kod nas se takve stambene zgrade mogu doslovce izbrojiti na prste jedne ruke. Jedna je izgrađena u Splitu, a još se dvije grade u Rijeci. 'Nije primijenjen samo jedna način uštede energije. Od fasade, sustava izolacije, sustava solarnih kolektora, dizalica topline, koriste se obnovljivi izvori energije', rekao je Marin Račić, član odbora za energetski učinkovitu i održivu arhitekturu.
'Nedostaje nam strategija'
No takvi su primjeri rijetki. Ono što nam prvenstveno nedostaje jest strategija. 'Imamo viziju da je moramo napraviti. Moramo je napraviti kvalitetno, sagledati dobro stanje u kojem se trenutačno nalazimo, resurse koje imamo, materijalne, ljudske', rekao je Ivor Županić, direktor hrvatskog operatora tržišta energije.
Od cilja smo još daleko, a 2020. sve je bliža. Da bi zgrada bila energetski učinkovita potrebno je nešto veće početno ulaganje no uštedjeti se može zaista mnogo, čak i više od 70 posto. U praksi to znači da će istu količinu energije većina nas platiti na primjer 1.000 kuna, dok će oni koji žive u energetski učinkovitim zgradama morati platiti svega 250 kuna za isti učinak. Ako tome pridodamo i činjenicu kako više nema monopola te kako će se novi igrači na tržištu poput slovenskog GEN-I -a za potrošače boriti povoljnijim cijenama, u konačnici mogli bismo možda i uštedjeti.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook