Kao ugostitelji smiju djelovati samo za svoje članove i to besplatno, no oni su ponudu nelegalno proširili i na slučajne prolaznike. Prijavljenim ugostiteljima stvaraju nelojalnu konkurenciju, a državu oštećuju za stotine milijuna kuna neplaćenog poreza i doprinosa.
Restoran bez radnika, tehničkih uvjeta, radnog vremena. Riječ je udrugama i društvima koji su iskoristili loš zakon da bi se obogatili, ne plaćaju porez, niti doprinose, a osim državi štete i registriranim ugostiteljima. 'To je veliki problem. Dio poslovanja koji bi kod nas se odvijao oni preuzimaju kod sebe u puno slučajeva se događa da gosti odu, da nisu zadovoljni, da i prigovore i svašta', kaže Zlatko Puntijar, potpredsjednik udruženja ugostitelja grada Zagreba.
Ribička i lovačka društva, razni savezi pa čak i nekadašnji ugostiteljski objekti zaobilaze zakon na ovakav način. Jedan od takvih primjera je i popularni zagrebački noćni klub. Nakon što ih je državni inspektorat zatvorio, registrirali su se kao udruga i nastavili s poslom.
Državnom inspektoratu u ovom slučaju ruke su vezane, za rad udruga nadležan je grad. Inspektorat može samo naplatiti im kaznu za nelegalno točenje alkohola. 'Nemamo ništa protiv udruga i da udruge rade ugostiteljstvo, ali normalna stvar da se registriraju za ugostiteljsku djelatnost i da budu pod svim ostalim parametrima kao i svi mi ostali ugostitelji', kaže Puntijar.
Država se nada da će fiskalnim blagajnama riješit većinu problema. No udruge i društva i tu vide prostor za manipulaciju. Oni ni nemaju blagajnu. Ugostitelji su ljutiti. Zbog krize je posao i onako slab, kaže Puntijar. Nameti su im previsoki, a nelojalna konkurencija štetna. Kada već inspektori ne mogu ništa, nadaju se da će barem izmjena zakon o obrtu uvesti promjene koje će im olakšati poslovanje.
Pratite najnovije vijesti bilo kada, bilo gdje. Pratite nas na mobilnih uređaja.