Kako izgleda i na koji način uništava šume, te kako se Gorani bore protiv te epidemije - provjerila je naša riječka ekipa.
Potkornjak je, vjerovali ili ne, zasad u goranskim šumama napravio štetu koja se procjenjuje između 70 i 100 milijuna kuna. U stablo ulaze prvo mužjaci koji rade tunele za ženke. Ženke potom ulaze u stablo, polažu jajašca i rade ove tunele zbog kojih stablo ostaje bez sokova i suši se.
Iako krošnja ostaje zelena, u stablu prožetom potkornjacima više nema života. Potkornjak se naziva još i smrekov pisar, koji se zavlači između kore i debla te sokovi u stablu više ne putuju prema gore.
Jedini način rješavanja problema potkornjaka u smrekovim šumama je sječa stabala koja na oko izgledaju zdrava, međutim u njih se već uvukao taj kukac. Veliki su problem privatne šume koje imaju više vlasnika i ne zna se tko je zadužen za njihovo čišćenje. S druge strane zbog puno materijala na tržištu cijena metra kubnog smrekovine pala je sa 700 na 120-150 kuna, a cijena šumarskih radova, dakle rušenja i izvlačenja oboljelih stabala iz šume od ljeta je skočila za 30 kuna, sa 120 na 150.
"Proglašenje elementarne nepogode dokaz je ozbiljnosti problema, ali činjenica je da se taj problem neće riješiti sam od sebe. Ovdje nije ugrožena samo šuma, ugroženo je gospodarstvo, ugroženi su građani, ugroženi su ljudski životi jer prolazak kroz ovakvu šumu više nije siguran" ističe Davor Košmrlj, tajnik Mreže udruga privatnih šumovlasnika.
Jednoj prosječnoj smreki trebalo je između 100 i 120 godina da naraste, a potkornjak je uništi za svega tri tjedna.