Pobjednik Svečane sinjske alke Ante Zorica

Alka četvrti put održana izvan Sinja, znate li kojim su još gradovima trčali alkari?

Pucanjem mačkula na šetnici uz Dunav dok je istodobno Gradska glazba Sinj u središtu grada svirala budnice, u Vukovaru je u nedjelju rano ujutro počeo središnji program Svečane Sinjske alke, koju su u poslijepodnevnim satima na trkalištu u Županijskoj ulici trčati 17 sinjskih alkara kopljanika, u čast hrvatskih branitelja Vukovara i cijele Hrvatske.

Pobjedom alkara Ante Zorice u Vukovaru je u nedjelju završila Svečana sinjska alka trčana u počast braniteljima toga grada i cijele Hrvatske, a događaju koji je okupio na tisuće posjetitelja nazočila je i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, koja je u govoru ukazala na probleme s kojima se suočava hrvatsko društvo te je spomenula odnose sa Srbijom poručivši kako se zalaže da dvije države podvuku crtu i krenu graditi bolje odnose.

''Sa Srbijom moramo graditi bolje odnose''

"Kao što prošlost nismo i nećemo zaboraviti isto tako ne želimo ostati zarobljeni u njoj. Isto očekujemo i od Srbije. Moramo se prestati stalno vraćati u 2. svjetski rat i sijati klice novih zala. Želimo ići naprijed i gledati u budućnost i zato odavde iz Vukovara vrlo jasno poručujem: Republika Hrvatska želi s Republikom Srbijom graditi dobrosusjedske odnose, želimo pomoći Srbiji da što skorije uđe u EU", istaknula je Grabar- Kitarović, rekavši kako pri tom ni jedna država ne treba glumiti prijateljstvo.

Poručila je da i Hrvatska i Srbija imaju dužnost izgrađivati dobrosusjedske odnose radi interesa i dobrobiti hrvatskog i srpskog naroda u obje države i stabilnosti jugoistoka Europe.

"Vrijeme je da Hrvatska i Srbija podvuku crtu i krenu graditi odnose međusobnog uvažavanja", poručila je predsjednica Grabar Kitarović. Dotaknuvši se neriješenih pitanjima sa Srbijom, spomenula je pitanje nestalih i zatočenih, univerzalne jurisdikcije Srbije i graničnih pitanja te prava Hrvata u Srbiji.

Sudionici Svečane Sinjske alke tijekom dopodneva nazočili su  svetoj misi u vukovarskoj Župnoj crkvi sv. Filipa i Jakova.

Nakon mise uprava Viteškog alkarskog društva u pratnji vukovarskog gradonačelnika Ivana Penave položila je vijence i zapalila svijeće podno spomenika na Memorijalnome groblju žrtava iz Domovinskog rata. Nakon Memorijalnog groblja upalile su se svijeće i odala počast i na mjestima pogibije u Domovinskom ratu Sinjana Ivice Poljaka, u Ulici Stjepana Radića 64, kod Policijske postaje Vukovar, te Andrije Alčića, u Preradovićevoj 40, kod Osnovne škole Josipa Matoša.

Današnja je alka u Vukovaru bila je Svečana Alka, što znači da će se početkom kolovoza u Sinju trčati redovita, 302. alka sa slavodobitnikom, dok alkar koji pobjedi u Vukovaru nosi titulu pobjednika.

"Naravno da će biti poseban naboj, prva stvar zato što je to u Vukovaru, gradu heroju, a druga stvar što je to jedan put i tko zna kada više, tako da... U Sinju trčimo Alku svake godine i ajde, ako nisi te godine, možda ćeš sljedeće godine, ovo je jedan put tako da smo mi međusobno jako napeti", kazao je prije trke alkar Kristijan Bikić.

Marina Bešić Đukarić javila se uživo iz Vukovara u Vijestima Nove TV.

"Ako je suditi po probama, bit će puno pogodaka u sridu. Ima nešto u dunavskom pijesku, kažu alkari. Ovo je prilika koja se pruža samo jedan put u životu", izvijestila je Bešić Đukarić.

Pobjednika Sinjske alke u Vukovaru darivat će prigodnim darom i predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović koja je i pokroviteljica dok će od vukovarskih gradskih vlasti pobjednik dobiti veliki, a alkarski momak mali dukat.

U prodaju je pušteno više od 5.000 karata, a procjenjuje se kako je na Alci bilo više 20.000 posjetitelja iz cijele Hrvatske.

Sinjska alka trči se u spomen na pobjedu naroda Cetinske krajine nad turskom vojskom 1715. i to prve nedjelje u kolovozu, a do sada je u svojoj povjesti dužoj od tri stoljeća to viteško natjecanje samo u tri navrata održavalo izvan Sinja – 1832. godine u Splitu povodom puštanja iz zatvora jednog Sinjanina , 1922. u Beogradu  povodom vjenčanja kralja Srba, Hrvata i Slovenaca Aleksandra Karađorđevića I. s rumunjskom princezom Marijom. i 1946. godine u Zagrebu povodom III. kongresa USOJ-a. (Hina)