Država neke stvari ne otkriva

TRI GODINE 'LISTE SRAMA' Što nam je donijela i koliko je obrisanih

Slika nije dostupna
Nakon što je DORH podigao prve optužnice za osobe na listama poreznih dužnika, Dnevnik Nove TV provjerio je koliko je građana, tvrtki i obrtnika izbrisano s te liste od njene objave.

Ukupan porezni dug i dalje je vrlo visok, a država ne otkriva koliko je duga naplatila, a koliko oprostila. Što nam je u tri godine donijela lista onih koji ne plaćaju porez?

Kad je objavljena, na takozvanoj listi srama bilo je 7000 tvrtki, 13.000 obrta i 102 tisuće građana koji duguju državi. Ukupno, skoro 30 milijardi kuna. Tri godine poslije, broj je manji. Tvrtki je skoro 4000, obrta blizu 8000, a građana 83 i pol tisuće. Ukupan dug smanjen je za gotovo 9 milijardi kuna.

U Udruzi poreznih obveznika Lipa smatraju - lista srama ionako je marketinški potez, a pitanje je kako se država uopće dovela u situaciju tako velikog broja neplatiša.

Davor Huić iz Udruge poreznih obveznika Lipa kaže: 'To je nešto za što je sama država kriva, ona je tu generirala ogroman kaos i nezakonje, zbog toga što nije rješavala plaćanje poreza na vrijeme. Potpuno je neshvatljivo kako je moguće da firme po par godina ne plaćaju doprinose za plaće, PDV i ovakve stvari.'

Razlog tome, tvrdi porezni stručnjak Vlado Brkanić, može biti i to što oni koji izbjegavaju plaćanje poreza, imaju svoje ljude u Poreznim upravama.

Evo što je Porezna odlučila naplaćivati poduzetnicima

'Jesu li bili anđeli čuvari neki djelatnici u poreznoj upravi koji su imali svoje klijente i koje nisu pravodobno ovrhama i ostalim postupcima prisilne naplate prisiljavali na plaćanje onoga što se mora platiti. sigurno je bilo i toga', ističe Brkanić.

Kako god, porezni dug za 9 milijardi kuna je manji, ali...

U Ministarstvu financija ne otkrivaju nam koliko je od tih 9 milijardi kuna država doista naplatila, a koliko je primjerice brisano kroz predstečajne nagodbe. Pravo stanje stvari trebalo bi se znati tek na jesen, kada na snagu stupa novi stečajni zakon, i tada bi se automatizmom trebalo brisati oko 15 milijardi kuna duga takozvanih fikus tvrtki.

'Kao što moramo olakšati ljudima ulazak u biznis, moramo olakšat i izlazak iz biznisa. Vi u 'bona fide' želite uspjet, ali eto niste uspjeli, iz ovog ili onog razloga, ostali ste dužni, propali, itd', kaže Huić.

A takvima, tvrdi bivši ministar financija, Slavko Linić, država je pomogla kroz predstečajne nagodbe.

'Više je učinaka imala predstečajna nagodba, jer su koristeći predstečajnu nagodbu našli rješenje kako djelomično platiti porezni dug, a kako djelomično platiti ostale vjerovnike', tvrdi Linić.

Država ima pravo na otpis potraživanja nakon što netko 10 godina vuče porezni dug. Građani, tvrtke i obrti još su joj zajedno dužni 21 milijardu kuna.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook