Primorca koji je optužen zbog zlouporabe položaja i ovlasti, krivotvorenja isprave i utaje poreza tereti se da je od 2004. do 2008. u Zagrebu kao predsjednik upravnog vijeća jedne humanitarne zaklade sa sjedištem u Švicarskoj s računa te zaklade u više navrata podigao ukupno više od 14 milijuna kuna kojima se nepripadano okoristio.
Ne navodeći njegov identitet, tužiteljstvo je objavilo na svojim internetskim stranicama da je Primorac, kako bi prikrio te protuzakonite radnje u listopadu 2010. prilikom inspekcijskog nadzora djelatnicima Ministarstva financija predao ukupno 215 računa na kojima je naznačeno da su ih izdala trgovačka društva s područja Bosne i Hercegovine, a u kojima je naznačeno da su ta društva za zakladu obavljala različite radove i usluge te da ih je zaklada i platila.
Okrivljenik je znao da između zaklade i tih trgovačkih društava nije bilo nikakvog poslovnog odnosa temeljem kojeg bi postojala obveza zaklade za navedena plaćanja pa se okoristio za iznos viši od 14 milijuna kuna na štetu zaklade, sumnja tužiteljstvo.
Primorca se tereti i da je od početka 2006. do kraja 2007. kao upravitelj humanitarne zaklade sa sjedištem u Zagrebu uskratio državni proračun obavljajući putem te zaklade gospodarsku djelatnost prodajom novosagrađenih stanova.
Porastao broj poslodavaca koji ne isplaćuju plaće
Tužiteljstvo sumnja da je Primorac u 2006. zaključio šest ugovora o kupoprodaji nekretnina i 2007. još jedan ugovor kojima je zaklada ostvarila ukupan prihod od oko 2,8 milijuna kuna i dobit 1,2 milijuna kuna.
Suprotno zakonskim obvezama o računovodstvu neprofitnih organizacija, okrivljenika se tereti da nije vodio računovodstvo te nije zatražio od Porezne uprave da utvrdi kako je zaklada obveznik poreza na dobit za navedenu djelatnost.
Tereti ga se i da nije vodio knjigovodstvo kao obveznik poreza na dobit niti je podnio poreznu prijavu poreza na dobit zaklade za 2006. i 2007. godinu čime je prikratio državni proračun za oko 250 tisuća kuna.
Također ga se tereti da nije upisao zakladu u registar poreznih obveznika poreza na dodanu vrijednost, pa tako nije ni prijavio niti platio iskazan porez na dodanu vrijednost čime je državnom proračunu uskratio, s osnove poreza na dodanu vrijednost, iznos od oko 295.000 kuna čime je zakladi pribavio korist, odnosno oštetio državni proračun za 542.000 kuna.
Bubalo izuzeo financijsku imovinu i prekrio poreznu obvezu
U drugom slučaju zbog zlouporaba u gospodarskom poslovanju i krivotvorenja isprave optužen je Alen Bubalo kojeg se tereti da je od 2008. do 2009. iz svoje tvrtke u nakani da joj pribavi nepripadnu korist izuzeo financijsku imovinu vrijednu 1,9 milijuna kuna.
Iako je Bubalo, prema sumnjama tužiteljstva, znao da takvo izuzimanje imovine predstavlja njegov dohodak od kapitala, nije istodobno s isplatom primitaka, u ime tvrtke obračunavao i uplaćivao porez na dohodak od kapitala.
Kako bi prikrio veći dio te porezne obveze, u srpnju 2008. sastavio je ugovor o ustupu poslovnog udjela, u kojem je neistinito naveo da prenosi poslovni udjel u tom trgovačkom društvu drugoj osobi za iznos od 1,5 milijuna kuna.
Pritom je sastavio i dodatak tom ugovoru kojim se utvrđuje mogućnost da mu navodni stjecatelj poslovnih udjela iznos cijene prijenosa poslovnog udjela isplati iz sredstava tog trgovačkog društva.
Taj je ugovor 2010. predočio Poreznoj upravi prilikom nadzora obračuna i plaćanja poreznih davanja.
Tužiteljstvo ga tereti da je oštetio državni proračun s osnove poreza na dohodak od kapitala za nešto manje od 1,2 milijuna kuna te proračun Zagreba za 212 tisuća kuna, odnosno da je tvrtki pribavio nepripadnu korist od gotovo 1,4 milijuna kuna.
Bubala se tereti također da je 2008. do 2009. u Zagrebu, stvarno vodeći poslove druge tvrtke i nakon zaključivanja ugovora o prijenosu poslovnog udjela s na isti način izuzimao financijsku imovinu te tvrtke u iznosu višem od 1,6 milijuna kuna.
Ni u tom slučaju nije uplaćivao porez na dohodak od kapitala te je radi prikrivanja porezne obveze u poslovnim knjigama neistinito prikazivao podatke čime je prikratio državni proračun za gotovo 873 tisuće kuna i gradski proračun za 157 tisuća kuna, dok je svojoj tvrtki pribavio nepripadnu korist u iznosu većem od milijun kuna.
Tereti ga se i da je s hrvatskog računa tvrtke koju je stvarno vodio na račun svoje tvrtke registrirane u SAD-u doznačio gotovo 264 tisuće eura u protuvrijednosti od 1,9 milijuna kuna kojima je neosnovano raspolagao. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook