Prometne nesreće u tunelima nisu rijetkost. Pogotovo tijekom turističke sezone. Od onih lakših, kakvih se posljednjih dana zaredalo, do onih, poput tragedije u Ledeniku, koje će se pamtiti još dugo. Najveći problem upravo je neopreznost vozača. 'Kod prilaza tunelu skinuti sunčane naočale ako ih imate, kako bi se oči prije aklimatizirale na tamniji prostor, zatim treba prilagoditi brzinu kretanja prije ulaska u tunel', objasnio nam je Darko Brozović, voditelj međunarodnih projekata u HAK-u.
>> Zbog dojave o požaru Sv. Rok zatvoren na pola sata
A upravo je neprilagođena brzina glavni krivac mnogih nesreća. Osim slučajeva polukružnih okretanja i naglih zaustavljanja, vozači čak i u dvosmjernim tunelima ponekad i pretječu automobile ispred sebe. 'Nema pretjecanja u tunelu, treba održavati sigurnosni razmak, znači ako se vozi 100 kmh, minimalni razmak je 50 metara', kazao je Brozović. Zaustavljanje u tunelu opravdano je samo u iznimnim situacijama, a te su kvar automobila, nesreća, požar u vozilu ili općenito u tunelu. U slučaju požara na automobilu, kažu stručnjaci, ne pokušavajte izigravati junake gaseći vatru.
U tom slučaju tunel treba napustiti čim prije i otići prema onim sigurnosnim skloništima kako bi se spasio vlastiti život. Znači ne spašavati vozilo, nego vlastiti život. Unatoč nesrećama koje se događaju, u tunelima postoje brojni sigurnosni mehanizmi. Signalizacija, nadzorne kamere, detektori za zaustavljanja vozila, te otkrivanja ugljičnog monoksida, samo su neki od njih. Hrvatski tuneli zapravo su jedni od najsigurnijih u Europi. Naši hrvatski tuneli, osvajajući veliki broj odličja, su jedni od najsigurnijih i najkvalitetnije građenih u Europi. Ovaj podatak ulijeva sigurnost, no siguran prolazak kroz tunel, najviše ovisi o samim vozačima.