Proračunom, za koji u Vladi kažu da je usmjeren konkurentnosti hrvatskog gospodarstva kroz snažnije poticanje poduzetništva, planiran je deficit konsolidirane opće države od 2,3 posto BDP-a, što je na razini prošle godine ili nešto manje.
S obzirom na situaciju u Hrvatskoj i svijetu zbog rasta inflacije i drugih negativnih trendova, prvotna procjena rasta BDP-a u ovoj godini od 6 posto korigirana je na 4,5 posto, a inflacija se procjenjuje na 5,2 posto.
Prijedlogom proračuna su sredstva za poticanje poduzetništva planirana u iznosu od 1,87 milijardi kuna, što je 25,7 posto više nego li prošle godine, ulaganja u poljoprivredu i ruralni razvoj povećala bi se za 32 posto, na više od 4 milijarde kuna, a za regionalni razvoj i kapitalna ulaganja za 67 posto, na 1,87 milijardi kuna.
Izdvajanja za mirovine rast će za 10 posto, na 33,1 milijardu kuna, za masu plaća proračunskih korisnika za 7 posto, na 21, 5 milijardi kuna, a zdravstvu i socijalnoj skrbi namijenjen je iznos od 22,4 milijarde kuna što je nešto manje nego prošle godine. No, u Vladi napominju da je prošle godine rebalansom zdravstvu odobren jednokratni iznos od 1,7 milijardi kuna za pokriće gubitaka.
Od proračunskih rashoda izdvaja se i rast ulaganja u modernizaciju pravosuđa za 7,3 posto (na 2,6 milijardi kuna), i borbu protiv korupcije za oko 6 posto (466,7 milijuna kuna).
Za resor turizma u ovoj je godini predviđeno 233,2 milijuna kuna, što je 48,8 posto više nego lani, sredstva za znanost, obrazovanje i šport povećala bi se za 933 milijuna, na 11,7 milijardi kuna.
Uz prijedlog proračuna, Sabor će raspraviti i prijedlog zakona o izvršenju proračuna kojim se utvrđuje da se država u ovoj godini može zadužiti za 10,5 milijardi kuna. U Vladi ističu da to nije povećanje duga za taj iznos, jer se 8,5 milijardi odnosi na vraćanje starih kredita koji dospijevaju na naplatu.