U povorci su maskirane skupine iz cijele Hrvatske te iz Italije, Slovenije, Srbije, Makedonije. Najviše je maškara iz Rijeke te općina i gradova iz tzv. riječkog prstena.
Među brojnim maškarama u povorci su "Riječki morčići", alegorijska kola "Kraljice Riječkog karnevala", "Loparski maškari", skupina "Veli Vrh - Valmade" iz Pule s alegorijskim kolima " Zeleni protiv Rockwoola", "Poklade" iz Donjih Kaštela s alegorijskim kolima "Osuda Krnje 2008.", skupina "Raganj" iz Senja s alegorijskim kolima "Crno-bijeli svijet", "Jockeri" iz Pančeva, "Krumpirove zlatice" iz Vrbovskoga, "Pehlinarski feštari", "Pehlinarska gospoda", "Bakaračke maškare" s alegorijskim kolima "Nove tunere - EU ribari".
Tijekom popodneva riječkim će Korzom, uz ostale, proći Čavjanska maškare" s alegorijskim kolima "Grobniška prohibicija", "Grobnički dondolaši", "Zamećanke", omišaljski "Babani" s alegorijskim kolima "Fear factor", "Opatijski kvarti" s alegorijskim kolima "NNNI - Nikad nećemo niš imet", riječki "Triperi" s alegorijskim kolima "Idemo u NATO".
Posljednji će u karnevalskoj povorci središtem grada proći "Halubajski zvončari", koji će zvonjavom teških zvona i "strašnim" životinjskim maskama rastjerati zle duhove i zimu i najaviti dolazak proljeća.
Uoči polaska vesele karnevalske povorke sudionici velike završnice Riječkog karnevala okupili su se na riječkoj rivi gdje je fotograf i snimatelj Šime Strikoman snimio milenijsku fotografiju karnevala, na kojoj je ovjekovječio nekoliko tisuća "maškara".
Nakon povorke, koja će se riječkim ulicama kretati do večeri, "meštar" Toni vratit će "ključeve grada" gradonačeniku Vojku Obersnelu, a na moru ispred riječke luke bit će osuđen i spaljen Pust, koji je "skrivio" sve što je bilo loše u prošloj godini.
Riječki karneval ove je godine obilježio 25. obljetnicu, jer je 1982. prvi put Korzom prošla karnevalska povorka u kojoj su tada sudjelovale tri maškarane skupine.
Ipak, tradicija maškaranja na riječkom području puno je dulja, a maškare se spominju u prvom riječkom statutu iz 1530.
Tijekom ovogodišnjeg Riječkog karnevala, koji je službeno je počeo 18. siječnja - izborom kraljice karnevala i primopredajom "ključeva grada", održane su brojne izložbe, zabavni programi, kazališne predstave, Smotra zvončara i feštara, Dječja karnevalska povorka i Karnevalski humanitarni bal.