Tako je šteta lani iznosila 24 milijuna kuna, izvijestili su danas čelnici Ravnateljstva policije na konferenciji za novinare organiziranoj povodom sve učestalijih zlouporaba na bankomatima.
Prvi slučaj tzv. napada na bankomat otkriven je u Austriji 1997., a u Hrvatskoj sedam godina kasnije.
U policiji upozoravaju da je taj oblik kriminala u Hrvatskoj u
izrazitom porastu, pa je tako ove godine zabilježeno već desetak slučajeva u kojemu su svi počinitelji bili stranci, najviše Rumunji.
Na udaru su podjednako bankomati svih banaka, kažu u policiji i Hrvatskoj udruzi banaka, čiji glasnogovornik Igor Štefanec ističe kako je, uz sigurnosne mjere koje poduzimaju policija i banke, nužna i samozaštita građana, prije svega zaštita tajnog broja.
Najvažnije je da pin ostane nepoznat, odnosno da ga se prilikom utipkavanja na tipkovnici bankomata sakrije rukom ili novčanikom jer bez njega ni originalna ni krivotvorena kartica ne mogu se koristiti, naglasio je, dodavši kako i u slučaju prijevara na bankomatima za građane nema posljedica jer im banke u potpunosti nadokađuju štetu.
Ravnatelj policije Marijan Benko istaknuo je da se s kartičnim
kriminalom hrvatska policija sustavno bori od 2000. te da pritom dobro surađuje s bankama i drugim policijama.
U MUP-u su se pohvalili i priznanjem Visa Internationala iz Londona koji je pohvalio rad hrvatske policije na suzbijanju te vrste kriminala i naveo ju kao primjer za ostale policije u regiji.
Načelnik MUP-ova Odjela organiziranog kriminaliteta Ante Rajkovača kazao je da su napadi na bankomate i krivotvorenje kartica sofisticirani oblici kartičnog kriminala za koje je potrebna dodatna oprema, od malih kamera za snimanje pinova pa do čitača podataka s magnetnih traka na bankovnim karticama.
Uz to, riječ je o dobro organiziranom i transnacionalnom obliku kriminala jer se najčešće podaci s kartica kradu u jednoj zemlji, a novac se krivotvorenim karticama podiže u drugoj zemlji.
MUP-ov stručnjak Željko Brkić kazao je da je suzbijanje napada na bankomate u posljednje vrijeme dodatno otežano pojavom lažnih tipkovnica na bankomatima jer za snimanje pinova kriminalcima više nije potrebna skrivena kamera, već do podataka dolaze pomoću tih tipkovnica.
U policiji kažu da je kartični kriminal prisutan i na internetu, no
ističu da u u Hrvatskoj taj oblik nije još uzeo maha.
Posljednji napad na bankomat dogodio se u Gajevoj ulici u Zagrebu, gdje je na bankomatu Zagrebačke banke bio postavljen snimač.
Sumnja se na moguću zlouporabu na stotinjak kartica u ukupnom iznosu od gotovo 600.000 kuna.
U pet najznačajnijih ovogodišnjih slučajeva napada na bankomate u Zagrebu, Rijeci i Puli uhićeno je 17 osoba, deset Rumunja, šest državljana Velike Britanije i jedan državljanin Malezije.
Niti jedan hrvatski državljanin nije bio uključen u te napade, no u policiji kažu da su neki uhićeni zbog drugih oblika kartičnog kriminala, primjerice plaćanja ukradenom ili izgubljenom karticom.