Tragičan događaj u crno je zavio cijelo karlovačko naselje Drežnik, a sve se smatraju moglo izbjeći. No prekršajni sudac, nakon razgovora s policijom obiteljskog nasilnika pustio je na slobodu.
'Od policije je dežurni sudac dobio podatak da se radi o počinitelju koji je prvi puta evidentiran za nasilje u obitelji,da se nije radilo o izrazito agresivnoj osobi, nego da se radilo o fizičkom nasilju u vidu šamara koji je počinitelj zadao svojoj supruzi', izjavila je Jozefa Sefi, glasnogovornica Prekršajnog suda u Karlovcu.
Na strani dežurnog suda apsolutno nema nikakvoga propusta. U istoj situaciji bi vjerojatno postupio svaki sudac.
Deset minuta nakon nesretnog događaja u Drežniku, muškarac otprije poznat policiji, također je smrtno presudio svojoj supruzi. Oba ubojstva počinjena su od strane policiji prijavljenih nasilnika. Sustav je zakazao - smatra bivša dječja pravobraniteljica i odvjetnica koja se često bavi obiteljskim nasiljem.
'Bio je višegodišnji nasilnik, nismo imali mehanizme da je zaštitimo'
'Očito je taj sustav zaštite potpuno zakazao, i sad svi postupaju na isti način - nisam ja, nisam ja, ja nisam kriv. To je stara priča već viđena priča iako je i europski sud u Strasbourgu presudio da država mora poduzeti djelotvorne mjere znači i umrežavanje informacije', kaže Ljubica Matijević Vrsaljko.
Do centra za socijalnu skrb uopće nisu stigle prijave. Dubravka Marušić, načelnica sektora za socijalnu politiku i politiku za djecu, mlade i obitelji, ističe: 'A u svakom slučaju kada centar ima saznanja naravno da se može učiniti niz preventivnih koraka, u smislu podrške kako osobi koja je žrtva obiteljskog nasilja, tako i onom tko čini nasilje.'
Nasilje nema opravdanja, a svoj dio odgovornosti trebaju preuzeti i građani, dužni su ga prijaviti. U Hrvatskoj postoji 18 sigurnih kuća koje štite žrtve nasilja.
'Da li prijavom nasilja pomažemo? To će se često pitati susjed, prijatelj iz blizine, neki ne baš bliži zato što misle, to je njihova stvar, baš me briga i to je loše', smatra Željka Barić, ravnateljica Doma Duga- Zagreb.
Zbog obiteljskog nasilja proveo noć u policiji, kad je pušten kući ubio je suprugu i pucao u sebe
Dvije žrtve nasilja i dva izgubljena života. Ostaje pitanje koja je karika u lancu odgovornih institucija 'zakazala' i jesu li se mogli spasiti.
Sanja Sarnavka, predsjednica Udruge B.A.B.E., smatra da su ubijene žene žrtve sustava.
To što institucije pojedinačno tvrde da nisu krive samo pokazuje da unatoč zakonu i posebnom pravilniku koji propisuje međusobnu suradnju i timski rad sustav ne funkcionira nego se prepušta pojedincima. Pa policija odradi svoje, pitanje je da li obavijesti centar za socijalnu skrb što je obavezno u slučajevima nasilja u obitelji. Sudac ocjenjuje je li netko opasan ili nije, a da se ni s kim nije konzultirao. Uglavnom sustav nije dobar i nije uspostavljen na način na koji bi trebao biti, a to je da se prvenstveno zaštiti žrtva.
U karlovačkom slučaju zaključeno je da optuženik nije agresivan, jer u pitanju je bio - šamar. Prepoznaje li se u Hrvatskoj samo teško fizičko nasilje?
U stvarnosti definitivno da iako u zakonu kaže da se i psihičko i ekonomsko nasilje trebaju procesuirati, no baš me zanima što bi bilo da žena nazove i kaže da ju partner ekonomski zlostavlja. Mislim da bi policija prekinula vezu. No, ono što je sada postalo prestrašno je da u puno slučajeva suci za prekršaje osuđuju i žrtvu i nasilnika jer im se ne da ulaziti u to tko je primarni agresor. Njihova bi poruka bila da žrtva treba stajati i uopće se ne braniti inače će i ona završiti u zatvoru.
Tko češće na kraju potraži drugi dom - nasilnik ili žrtva?
Najčešće je to žrtva, vrlo rijetko nasilnik. Čak i kada dođe do rastave zbog ekonomske situacije vrlo često ostaju živjeti u istom prostoru, a nasilje se nastavlja. Nema te sile koja će odstraniti nasilnike. Loše su uspostavljeni sustavi zaštite, psihološke pomoći, rada sa nasilnicima.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook