Rebraš Mnemiopsis leidyi morski je predator nalik meduzi. Pojavio se u sjevernom dijelu Jadranskog mora, a postoji mogućnost da napravi znatnu štetu i jadranskom podmorju.
Kako piše Slobodna Dalmacija, zbog toga su zabrinuti i naši znanstvenici koji prate stanje.
Olja Viđak iz splitskoga Instituta za oceanografiju i ribarstvo kaže kako je u našem moru uočen prije više od deset godina.
'Mnemiopsis leidyi nije autohtona vrsta u Jadranskome moru, ali je u sjevernom Jadranu, točnije u Tršćanskom zaljevu, zabilježen već 2005. godine, zajedno s drugom nezavičajnom vrstom Beroe ovata. Budući da je Mnemiopsis poznat kao vrsta s visokim invazivnim potencijalom, koja je osamdesetih godina prošlog stoljeća, nakon nenamjernog unošenja balastnim vodama brodova u Crno more, izazvala dramatične promjene na svim razinama hranidbene mreže, a time i u ribarstvu, razumljivo je da pojava ove vrste izaziva zabrinutost', rekla je Viđak.
Uništava jaja i ličinke morskih organizama
Mnemiopsis se hrani jedino zooplanktonskim organizmima, uključujući i planktonske stadije riba (jaja i ličinke), te je njegov utjecaj na riblji fond moguć ako se jako razmnoži.
To znači da ovaj predator ne ugrožava ribe, školjke i druge morske organizme, ali uništava njihova jaja i ličinke. Svakako je potrebno najprije procijeniti brojnost uspostavljene populacije i pratiti njezino stanje u Jadranu, poručuje Viđak, da bi se uopće moglo govoriti o eventualnim utjecajima na ekosustav i ribarstvo.
'U autohtonim područjima u kojima Mnemiopsis živi (istočna obala Sjeverne i Južne Amerike), njegovu populaciju uspješno kontroliraju druge vrste rebraša, kao na primjer Beroe ovata koji svojom predacijom sprječava eksplozivan rast Mnemiopsisa. Ne smijemo zaboraviti da je razoran utjecaj Mnemiopsisa na crnomorski ekosustav nastupio ponajprije zbog već postojećeg lošeg stanja okoliša, opterećenog eutrofikacijom (prekomjernim unosom hranjivih tvari), zagađenjem i prelovom komercijalno važnih vrsta riba, čime su već bili narušeni odnosi u hranidbenoj mreži i stvoreni preduvjeti za oportunističku eksploziju populacije Mnemiopsisa. U Jadranu, nasreću, takve izražene probleme okoliša nemamo', rekla je Viđak.
Napominje kako nema direktnog utjecaja na ljude, samo indirektnog kroz navedene utjecaje na morski ekosustav u smislu mijenjanja odnosa u hranidbenoj mreži, te posljedično na gospodarski važne aktivnosti kao što je ribarstvo. Sami organizmi su veličine nekoliko centimetara, a pokazuju i zanimljivu pojavu bioluminiscencije, odnosno sami stvaraju svjetlo procesom oksidacije.