Vlada će sutra usvojiti i treće, posljednje, izvješće o poglavlju pravosuđa koje potom treba poslati u Bruxelles. Dokumentom, na kojem se radilo do posljednjeg trenutka, zadovoljni su i predsjednica Vlade i ministar pravosuđa. Na izvješću su radili i tijekom vikenda te su, podsjetimo, oboje uvjereni da će Hrvatska dokazati promjene u pravosuđu te u lipnju zaista završiti pregovore s Europskom unijom. No, s kakvim adutima planiraju uvjeriti Bruxelles?
Vlada je u posljednjim trenucima odlučila predočiti istrage kojima želi dokazati da se ne love samo male, već i velike ribe, više se ne želi igrati ili praviti da provodi reforme. Sjećamo se onih lučkih kapetana, doktora...EU je jasno rekla da se počnemo baviti pravim poslom, borbom protiv korupcije. Pa smo prije mjesec dana Bruxellesu poslali izvješće u kojem je Vlada naznačila napredak u procesuiranju i presudama, pokazujući primjer Damira Polančeca i Berislava Rončevića ili dva bivša veleposlanika Nevena Juricu i Jovana Vejnovića. No, čini se da Europsku uniju to više ne zadovoljava.
Vlada priprema izvješće u kojem će stajati da se procesuira u ovom trenutku Ivo Sanader, kao bivši zamjenik ministra vanjskih poslova, bivši premijer, koji je osumnjičen između ostalog i da je 90-ih posredovao u preuzimanju Hypo kredita i na taj način uzimao neku proviziju. Zanimljivo, Sanadera se ne spominje u svim aferama koje se u zemlji spominju.
Čelnik Hrvatskih voda i nadležni suradnici također se spominju u izvješću poslanom u Bruxelles, kao i Fond za energetsku učinkovitost, gdje je procjena štete 100 milijuna kuna. Zatim Daimler, Zagreb je poslao Bruxellesu odgovor da su podignute tri kaznene prijave, procjena štete je 6 i pol milijuna kuna. A tu je i čuveno bojenje tunela, Skladgradnja, 22 milijuna kuna. To je ono što Vlada šalje Bruxellesu, uključujući i pronevjere stanova u HEP-u za 8 milijuna kuna i Indeks 5 milijuna, gdje se hvale s 18 optuženih, od toga 12 profesora. Banski dvori se očito nadaju kako bi ove krupne ribe, da tako kažemo, mogle zadovoljiti EU da nam da 'zeleno svjetlo'.
No, ako i položimo ispit, ono što slijedi nije baš tako jednostavno, ima tu još dosta stepenica, ili centimetara, kako to kaže premijerka. Europska komisija zasjedat će 19. svibnja, ona može dati preporuku o ulasku Hrvatske u EU. Potom se 23. svibnja okupljaju ministri vanjskih poslova, oni mogu zaključiti pregovore i odrediti datum ulasku u EU. Međuvladinu konferenciju Mađarska je već sazvala za 21. lipnja. Moguće je, ako Hrvatska ispuni sve uvjete ili ako Europa zaključi da smo ispunili, poglavlje pravosuđa može biti zatvoreno. I onda 23. i 24. predsjednici država i Vlada imaju summit i odlučit će je li Hrvatska spremna da uđe u Europsku uniju ili nije.
Ako se i dobije zeleno svjetlo i 22. lipnja Europa kaže 'da', onda postoji ponovno druga procedura, koja je uvjetovana i unutarnjopolitičkim događajima u zemlji, prije svega u pitanju su izbori. Zatim kreće pisanje ugovora, to traje od 4 do 5 mjeseci, otprilike bi idealno za Banske dvore bilo, u političkom smislu, da to bude kraj listopada, kreće potpisivanje ugovora, rok je otprilike mjesec dana, to je studeni ili prosinac, a to su i mjeseci koji se spominju i kao datum izbora. 30 dana nakon potpisivanja slijedi referendum, koji bi onda mogao biti ili u prosincu ili u siječnju. Zatim slijedi ratifikacija, koja traje od godinu do dvije. Rumunji i Bugari su imali dvije godine zbog kompliciranog sustava.
I ono najvažnije, kada ćemo ući u EU, 2012. ili 2013. godine. Naravno, treba još mnogo stepenica preskočiti, neće to biti baš tako lako, centimetri izgledaju duže.