Više od dva desetljeća se u Pazinu okupljaju pčelari, ljubitelji meda i stručnjaci. Oko 80-ak izlagača je i ove godine stiglo u grad gdje će kroz tri dana proći nekoliko tisuća posjetitelja.
Hrvati godišnje u prosjeku konzumiraju oko kilogram i pol do 2 kilograma meda, što je dosta za europski prosjek.
Često se uvozi, ali i lažira. Zašto je to tako, otkrio je pčelar Darko Močibob u razgovoru s reporterkom Linom Dollar.
"Proizvodnja meda znači puno posla. Treba raditi oko pčela, med nastaje samo od njih. Tu se vidi proizvođačka cijena - ona je velika kad je pravi med u pitanju. Krivotvoritelji tu vide šansu, razlika je u cijeni, s nižom cijenom troškova mogu doći do zarade", objasnio je Močibob.
Lažni med se pravi od sirupa i u njemu nema prirodnih enzima koje pčela daje medu. Močibob naglašava da se on ne može prepoznati na oko.
"Pravi med mora imati blagi okus po biljci iz koje je donesen. Ako med kristalizira, postoji šansa da je prirodni, iako su krivotvoritelji sve sofiticiraniji tako da mogu i kristalizirati med", nadodao je.
Pčelarka Aleksija Farina poručila je da se pravi med može prepoznati i po cijenama.
"Pravi med se kreće po cijenama, ovisno o regiji u Istri, od 13 do 15 eura, ali neki idu i do 18", rekla je.
Više detalja pogledajte u videoprilogu Dnevnika Nove TV.
This browser does not support the video element.