Istraživanje Instituta Ivo Pilar

Evo što Hrvatima izmami osmjehe na lice

U Hrvatskoj ima malo ljudi s mnogo novca, a mnogo ljudi s malo novca. Među njima su nikad veće podjele, što izaziva velike napetosti.

Sve je više siromašnih obitelji u Hrvatskoj. A podaci najnovijeg istraživanja Instituta Ivo Pilar i Instituta za javne financije - poražavajući su.

Hrvatski građani imaju niži standard od europskog prosjeka. Trećina ih živi teško ili vrlo teško. Stariji kao i oni s nižim obrazovanjem su najugroženiji. Imamo niži i prihod kućanstva, a radimo više u odnosu na građane drugih zemalja Europske unije, ali i doživljaj nesigurnosti radnog mjesta. Istraživanje je provedeno zaključno s 2012. godinom. Pokazuje da u Hrvatskoj ima malo ljudi s mnogo novca, a mnogo ljudi s malo novca. Među njima su nikad veće podjele, što izaziva velike napetosti.

Predrag Bejaković s Institut za javne financije pojašnjava: 'Pokazuje se da su građani, što ne iznenađuje, najnezadovoljniji s ekonomskim stanjem i visokom nezaposlenošću.'

Prosječan Hrvat, u odnosu na prosječnog Europljanina zarađuje 850 eura na mjesec. Prosječna plaća u Europi je 2161 euro.

Ovi blagdani za njih neće biti radosni: 'Dođe mi da idem prositi, to su jako teški osjećaji'

Hrvati rade više od zapadnih susjeda. Na radnom mjestu provedu više od 44 sata na tjedan. Radnici u EU rade nešto više od 39 sati na tjedan.

Kako bi podmirili sve životne potrebe, Hrvati su primorani raditi još jedan posao. U Hrvatskoj 11 posto ljudi radi dodatan posao, dok u Europi drugi posao ima tek 5 posto ljudi.

Ima i onih stvari koje nam izmame osmijeh na lice. To su servisi za djecu, obrazovni sustav, a zadovoljni su i javnim prijevozom te zdravstvenim uslugama.

Zadovoljstvo životom općenito ne razlikuje se uvelike. Hrvat svome životu od jedan do deset daje ocjenu 6.8. A prosječan Europljanin – 7.3.

Zadovoljstvo životom na niskim je granama kod umirovljenika, nezaposlenih i onih s malim primanjima. Umirovljenika je u odnosu na EU 7.9 posto više.

Napetosti i nezadovoljstva ipak ima i u razvijenim zemljama. Primjerice, u Francuskoj, Belgiji. Tamo su pak izražene nejednakosti između etničkih grupa. No, malo koja zemlja poput Hrvatske ima ovako loš životni standard.

Politika bi, kažu stručnjaci, trebala znati odgovoriti na ovu krizu.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook