Istovremeno, dosadašnje vlade su za neke projekte izdvojili velike iznose novca. Kad se zbroje samo najveća ulaganja, dolazi se do zapanjujućeg iznosa koji su porezni obveznici doslovno bacili u vjetar.
U vrijeme dok se broji kuna za svakog hrvatskog doktora, čini se da za hrvatsku brodogradnju ni stotine milijuna kuna nisu problem. Trenutno je aktualan primjer Uljanika i 3. Maja. U slučaju ta dva brodogradilišta odu u stečaj, za što postoji 50 % šanse, građanima Hrvatske dolazi na naplatu 4,41 milijardi kuna jamstava. Od 1990. godine država je u sanaciju brodogradilišta, za koje je očito da im ne ide u ovoj zemlji, utrošila 30 milijardi kuna.
Nadalje, vlada Andreja Plenkovića odlučila je da je ovoj zemlji potrebna eskadrila borbenih aviona F-16 i tu smo od 2020. spremni izdvojiti tri milijarde kuna kako bi ti avioni, prema riječima ministra obrane Damira Krstičevića, čuvali hrvatsko nebo.
Rukometne dvorane, Petrokemija, nacionalni stadion...
Tu su i rukometne dvorane koje su izgrađene za Svjetsko rukometno prvenstvo 2009. godine, a za koje je država izdvojila 1,8 milijardi kuna. Gradnja zagrebačke Arena, primjerice, koštala je 2009. godine 821 milijun kuna, no država i Grad Zagreb do 2036. godine još moraju platiti investitoru i u konačnici, to će porezne obveznike koštati 2,2 milijarde kuna.
U sjeni nogometnog prvenstva kutinska Petrokemija sanirana je s 450 milijuna kuna, ili dokapitalizirana, kako to vole reći u toj tvrtki. Od 2012. godine, s još 450 milijuna kuna dokapitalizacije ili kredita gdje država, praktički građani, daju jamstva, ta je tvrtka spašavana.
Posljednja ideja, nakon drugog mjesta u Rusiji, rodila se ideja nacionalnog stadiona. Neke procjene kažu da je za to potrebno 880 milijuna kuna. U isto to vrijeme, od 2000. godine, na maksimirski stadion, koji jedva može dobiti licencu FIFAe, utrošeno je, prema nekim grubim procjenama, 800 milijuna kuna.
Bačeno u nebo 42,3 milijardi kuna
Na kraju, kad se podvuče crta, samo na tim projektima, građani ove zemlje, porezni obveznici, od 1990. godine utrošili su, odnosno većim dijelom bacili su u nebo 42,3 milijardi kuna. Neke procjene govore da je za obrazovanje jednog liječnika potrebno milijun kuna. Dakle, u tom se razdoblju moglo obrazovati 42 tisuće liječnika ili liječnica u ovoj zemlji.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr