Djeca ih trebaju više no ikada, ali do njih se teško dolazi: "Ne znam što će s njim biti sutra, a ja neću živjeti vječno"

Za djecu s poremećajem iz spektra autizma radna terapija je često ključ napretka, ali do nje se danas teško dolazi.

Zna to dobro Andrea, koja sa svojom Lenom svakodnevno uči nove vještine.

"Od ove godine nam je smanjen obujam terapija zato što imaju problema s manjkom stručnog kadra i radnih terapeuta. U sustavu gdje bismo trebali imati omogućeno za naše dijete terapije nemamo dovoljan broj terapija što znači da dijete ne dobiva dovoljno stručnu podršku", objašnjava Andrea Lučić iz Udruge rastem u spektru.

Dugotrajne liste čekanja i do dvije godine postale su svakodnevica mnogih obitelji, a upravo radni terapeut pomaže djetetu napraviti važne korake prema samostalnosti.

"Sve veći broj djece se javlja zbog raznih kašnjenja i poteškoća i taj je broj svake godine sve veći. Kombiniramo rad na gruboj motorici, finoj motorici, grafomotorici, tu postoje isto razno razne vještine koje radimo kroz to. Naprimjer, pažnje u aktivnostima, objašnjava Andrijana Košćak, radna terapeutkinja.

Prema podacima Hrvatske komore zdravstvenih radnika, u Hrvatskoj je registrirano oko 700 radnih terapeuta, no njihov je nedostatak vidljiv u praksi.

"Sad imamo trend da nedostaju na tržištu rada. Radi se na tome i nadamo se brzom i pozitivnom rješenju zakonskih regulativa koji će osloboditi radna mjesta", govori Davor Duić iz Strukovnog razreda za djelatnost radne terapije.

Na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu gdje se obrazuju radni terapeuti, interes za studij je velik, no ove je godine upisano tek 70 studenata.

"Kad gledamo koliki je odnos radnih terapeuta na 100.000 stanovnika, obično se te statistike rade, mi smo pri dnu. Slovenija ima dvostruko veći broj radnih terapeuta u odnosu na 100.000 stanovnika", govori prof.dr.sc. Andreja Bartolac, pročelnica Katedre za radnu terapiju

"Vijeće Zdravstvenog veleučilišta će donositi odluku ovisno o tome koliko imamo interesa, interes je velik, a hoće li biti povećanja kvote to još ne znamo", kaže Tatjana Njegovan Zvonarević, Zdravstveno veleučilište Zagreb.

Mnogi roditelji manjak stručnog kadra osjećaju već godinama

"Ima autoagresije, agresije, s jedne strane ogromna maza, s druge strane promjene raspoloženja. Ima ogroman poblem u osnovnim životnim vještinama i ja nemam pojma hoće li on danas, sutra biti potpuno samostalan za život, a ja neću živjeti vječno", kaže Mladenka Mamuza, majka dječaka s autizmom.

Dostupnije terapije donose novu nadu za napredak njihove djece.