"Glavni uzrok debljine danas je način života, koji je drugačiji nego prije 30 godina. Debljina je povezana s prekomjernim unosom hrane i kalorija te smanjenom tjelesnom aktivnošću, zbog čega broj prekomjerno uhranjenih i debelih sve više raste", rekao je Davor Štimac.
Najveća je opasnost kod djece i mladih, pa je tu potreban veći angažman društvene zajednice i sustava obrazovanja. Nezdrava hrana i sjedeći način života kod djece prisutniji su nego ranije. Djeca sjede pred računalima umjesto da se igraju na igralištima, a hrana koja se nudi oko škola nije baš zdrava. To sve dovodi do sve deblje mlade populacije", kaže Štimac.
Debljina je u podlozi brojnih bolesti, poput šećerne bolesti, povišenog krvnog tlaka, bolesti zglobova i malignih bolesti, pa na taj način izravno uteče na skraćivanje života. Samo liječenje šećerne bolesti godišnje zdravstveni sustav košta oko 4 milijarde kuna.
"Debeli ljudi puno su skuplji za zdravstveni sustav, jer ako imate prekomjernu tjelesnu težinu, opasnost da ćete oboljeti puno je veća nego ako vam je težina normalna", rekao je Štimac.
Po podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj i Europi više od polovice osoba starijih od 18 godina ima prekomjernu tjelesnu masu i debljinu (57,4 posto), od čega se debelima smatra 18,7 posto stanovnika. Muškarci su značajnije deblji od žena - njih 20,8 posto u odnosu na 16,8 posto žena.
Također, podaci iz 2015. pokazuju da 34,9 posto djece u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu masu i debljinu, od čega se debelom smatra 14 posto djece. Među njima je više dječaka - 17,2 posto, te 10,7 posto djevojčica, a zabrinjavajući je podatak da se u proteklih 12 godina udio djece s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom povećao za gotovo 15 posto.
Provjera kardiovaskularnog rizika
Predsjednica Udruge za prevenciju prekomjerne težine Sonja Njunjić istaknula je kako se radi o drugoj konferenciji s temom debljine na kojoj će stručnjaci govoriti o važnosti uočavanja uzroka i posljedica debljine, važnosti psihološke pomoći i motiviranju za stvaranje zdravih životnih navika.
Organizatori su Udruga, Grad Zagreb i Zaklada "Hrvatska kuća srca", koja je prvi puta predstavila kalkulator kardiovaskularnog rizika koji će biti dostupan građanima na njihovoj internetskoj stranici.
Kako je debljina jedan od čestih uzroka kardiovaskularnih bolesti, građani će moći provjeriti svoj kardiovaskularni rizik, a pri tome im se sugerira promjena loših životnih navika, navela je članica Upravnog odbora Zaklade Ivana Portolan Pajić.
"U Hrvatskoj je još uvijek percepcija da je debljina samo estetski problem, no to je i dijagnoza, a debljina je u podlozi brojnih kroničnih nezaraznih bolesti. Stoga se tome treba pristupiti ozbiljno jer je potrebna promjena životnog stila, prehrambenih navika i više tjelesne aktivnosti", dodala je.
Odluku o proglašenju Hrvatskog dana osviještenosti o debljini donio je lani Hrvatski sabor jer se radi o jednom od najvećih javnozdravstvenih problema današnjice. (Hina)